Premijer Plenković, kojemu je ovo nakon BIH drugi bilateralni posjet otkako je stupio na dužnost, sastat će se u ponedjeljak sa svojim kolegom Vladimirom Grojsmanom te s predsjednikom Petrom Porošenkom, koji je nedavno pokazao interes da se njegova zemlja pridruži inicijativi Jadran-Baltik-Crno more

Andrej Plenković - prijatelj Ukrajine

Plenković dobro poznaje Ukrajinu gdje je često boravio u svojstvu predsjednika izaslanstva Europskog parlamenta za tu zemlju. U zadnjem takvom posjetu bio je prije dva mjeseca.

Plenkovića, kojeg su ukrajinski dopisnici u Bruxellesu prošle godine proglasili jednim od četvero najboljih prijatelja Ukrajine, ukrajinski predsjednik Porošenko odlikovao je 2015. visokim odličjem za zasluge u promicanju europskih ambicija Ukrajine.

Hrvatski premijer se zalaže za daljnju podršku EU-a Ukrajini u institucionalnom, financijskom i gospodarskom pogledu.

Njegov posjet dolazi nekoliko dana nakon što su članice Europske unije odobrile bezvizni režim za ukrajinske građane, što još mora potvrditi Europski parlament, a što će zasigurno olakšati i buduću gospodarsku suradnju Hrvatske i Ukrajine.

Ukrajinsko-hrvatska gospodarska suradnja

Dvojica premijera otvorit će ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum na kojemu će sudjelovati brojno hrvatsko gospodarsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Hrvatske gospodarske komore (HGK) Lukom Burilovićem

U izaslanstvu će biti predstavnici sedamdesetak tvrtki, među kojima su Podravka, Zvijezda, Dalekovod, Stražaplastika, Podravka, Adriadiesel

Cilj foruma je unaprijediti gospodarsku suradnju između Hrvatske i Ukrajine te povećati robnu razmjenu. Očekuje se da će s ukrajinske strane sudjelovati gospodarstvenici iz stotinjak tvrtki.

Burilović je izjavio uoči puta u Kijev da se u posljednje dvije godine ukrajinski BDP prepolovio te da je samo u 2015. zabilježen njegov pad od 9,9 posto, a inflacija se popela na 43,3 posto. Međutim, kazao je kako u nadolazećem razdoblju očekuje pronalazak mirnog rješenja za ukrajinski sukob, kao i financijsku pomoć i investicije, što će rezultirati gospodarskim rastom i jačom gospodarskom suradnjom.

Također je naglasio da je Ukrajina 26. najmnogoljudnija zemlja svijeta s oko 45 milijuna stanovnika, što je tržište desetak puta veće od hrvatskog.

Najveće prilike za hrvatske tvrtke predsjednik HGK vidi u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, trgovini, farmaciji, strojogradnji i energetici.

Burilović očekuje da će primjena Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine dugoročno povoljno utjecati na povećanje robne razmjene između RH i Ukrajine, no upozorava da je bitno u što skorijem roku normalizirati poslovanje.

'U ovom trenutku prioritet je provedba mirovnog sporazuma iz Minska. To je preduvjet za poslovanje i dokaz tvrtkama da su njihov kapital i potraživanja sigurni na ovom tržištu', kazao je.

'Stanje se stabilizira i unatoč otežanom poslovanju treba ulagati još veće napore u unapređenje suradnje jer naše tvrtke mogu puno toga ponuditi ovom tržištu. Uvjeren sam da će spremne dočekati i iskoristiti poboljšanje poslovne klime u Ukrajini', istaknuo je Burilović.

Po njegovom mišljenju, pomaci u tom smjeru već su lagano vidljivi, a optimizam najviše ulijeva činjenica da je RH u prvih pola godine izvezla samo dva milijuna dolara manje robe nego u cijeloj 2015. kada je izvoz bio 13,49 milijuna američkih dolara. Iste je godine uvoz bio na razini od 32,56 milijuna dolara. Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine smanjila deficit u robnoj razmjeni s Ukrajinom za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje u 2015.