Kako bi se što kvalitetnije održavala željeznička infrastruktura, društvo HŽ Infrastruktura pokrenulo je projekt modernizacije tog društva u okviru kojeg bi se u iznosu od 40 milijuna eura financirale tri komponente modernizacije, kazao je na početku sjednice zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić.

'Prvo je održavanje pruga, dakle nabava nove opreme za održavanje željezničkih pruga u predviđenom iznosu od 20 milijuna eura što podrazumijeva nabavku novih mjernih vozila, novih snjegočistača i teških motornih vozila. Zatim za restrukturiranje radne snage predviđen je iznos zajma za zbrinjavanje viška radnika od 19,5 milijuna eura i za postizanje energetske učinkovitosti, znači nabavku i instaliranje informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću predviđeni iznosi zajma za poboljšanje energetske učinkovitosti od 500.000 eura', kazao je Antešić.

Donošenje zakona kojim se potvrđuje ugovor naizgled može izgledati kao tehničko pitanje, no HDZ-ov Ivan Šuker naglašava da bi u budućnosti on mogao biti 'kostur iz ormara'. 'Jer ovaj iznos od 40 milijuna eura s pripadajućim kamatama u nekim će budućim vremenima, ako HŽ Infrastruktura ne bude mogla vraćati ovaj kredit, isto tako povećati deficit nekoj budućoj Vladi', kazao je Šuker.

U proteklih 10 godina, podsjetio je HDZ-ovac, u HŽ je uloženo preko 30 milijardi kuna, no pitanje je što je time obnovljeno i modernizirano. 'Imamo pruge po kojima se nažalost ne može voziti bogzna kakvom brzinom, imamo Gredelj koji je u stečaju, imamo HŽ Cargo koji je na vrlo čudan način pokušan privatizirati, a nije se privatizirao i vjerojatno ide prema stečaju', upozorio je Šuker.

HDZ-ov zastupnik podsjetio je da se oko 155 i pol milijuna kuna zajma misli iskoristiti za restrukturiranje radne snage, no pritom je zamolio zamjenika ministra i ministra da budu iskreni pa da kažu odmah da je taj novac namijenjen za otpremnine za otkaze. 'S jedne strane otpuštate radnike, a s druge strane kupujete opremu. Tko će raditi na toj opremi i koje će se pruge iz kojih sredstava održavati, obnavljati tom opremom?' upitao je Šuker.

Za razdvajanje i dijeljenje HŽ-a, Šukera smatra da je otpočetka bila kriva i neisplativa odluka. 'Treba li uopće HŽ ugostiteljstvo kao takvo Hrvatskim željeznicama? Nekad dok se putovalo do Splita 12, 13 sati, onda je logično ta ugostiteljska usluga po vlakovima trebala', rekao je Šuker navevši kako se od Vinkovaca do Zagreba brzim vlakom može sada već doći i za dva do tri sata.

To je u oči upalo HDSSB-ovu Bori Grubišiću. 'Kolega Šuker, vi očito dugo niste putovali na relaciji Vinkovci - Zagreb ili pak od Tovarnika do Zagreba. Rekli ste u prvi mah da to traje dva sata. Nema vlaka ni ekspresnog kao što u Njemačkoj postoje brzi vlakovi. Od Vinkovaca do Zagreba manje 4,5 sata, to je najbrže što može netko stići vlakom od Vinkovaca do Zagreba', kazao je Grubišić.

'Ovo kad sam govorio od Vinkovaca do Zagreba, govorio na bazi toga da se nekada putovalo duplo više čak i od ovoga što ste vi rekli. Onda je logična stvar da je netko nosao kavu ili nešto u vlaku', kazao je Šuker.

I dok je Šuker razmišljao o ispijanju kave u vlaku, predsjedniku Sabora Josipu Leki nešto drugo bilo je na pameti. 'Najljepše je pohano pile u vlaku', prisjetio se dobih starih dana Leko.

Zakon spojenih posuda - upravo na to ovaj zakon o ugovoru o jamstvu podsjeća Mladena Novaka iz Hrvatskih laburista. Naime, Novaka je zasmetalo to što se istovremeno s uzimanjem zajma prodaje tvrtka u sklopu HŽ infrastrukture, Pružna građevina, koja se bavi upravo održavanjem željezničke infrastrukture.

'Znači, prodajemo tvrtku, dio HŽ infrastrukture koja se bavi održavanjem željezničke infrastrukture, za 250 milijuna kuna, tvrtka koja uspješno posluje, koja je trenutačno jedna od najjačih građevinskih tvrtaka u Hrvatskoj, koja bi mogla prodrijeti i na tržište BiH i na tržište Srbije i svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije. A s druge strane ovdje podižemo taj kredit', upozorio je Novak kazavši da bi se ovim slučajem mogao pozabaviti i DORH.

Replicirao mu je HDZ-ov Josip Borić, koji se također zapitao zašto se prodaju Pružne građevine. 'Trebaju li nam, ako privatiziramo tu tvrtku, uopće Hrvatske željeznice? Hoće li itko, hoće li HŽ-Infrastruktura moći zavariti ijednu tračnicu, popraviti ijednu skretnicu ako prodate ili privatizirate Pružne građevine? A to nije neuspješna tvrtka, ta tvrtka ima dobit preko 100 milijuna kuna, a prodajemo je za 250. A kad nju prodamo, ne prodajemo mi samo papir, prodajemo zgradu, prodajemo zemljište, prodajemo potpisane ugovore koji se mjere u milijardama. Koji su to interesi iza toga? Ako ova vlast već dvije godine stalno poteže priču i govori da stalno ispadaju nekakvi kosturi iz ormara, imamo li mi pravo onda reći da kad oni odu s vlasti ovakvim načinom ponašanja, da će iza njih ostati masovna grobnica', kazao je Borić.

I dok je rasprava trajala uglavnom mirno, u jednom trenutku atmosferu u Saboru morao je dodatno smiriti predsjednik Josip Leko, kojeg je zasmetalo tiho čavrljanje HDZ-ovaca u klupama. 'Kolege, vas ću prijaviti šefu stranke da držite kružok u Saboru, a da ga niste prijavili. Vas nekoliko tamo već 20 minuta ima kružok, prijavit ću vas', rekao je Leko.