Spomene li netko Maldive, čovjek prvo pomisli na biserno čisto more, tropske otočiće, pješčane lagune, palme, jedrenje, spektakularno podvodno šarenilo, hotelčiće na vodi, nezaboravan odmor, bikinije i pina coladu…

Stvarnost je malo drukčija u glavnom gradu Malé, nakrcanom zgradama do zadnjeg pedlja tla, sa 150.000 stanovnika natiskanih na 5,7 četvornih kilometara. Malé iz zraka izgleda kao da pluta usred Indijskog oceana. Prijestolnica se može širiti samo u zrak, ali u zrak ne može zbog sastava tla. Da stvar bude gora, razina mora raste tolikom brzinom da bi Maldivi do kraja stoljeća mogli postati podvodna atrakcija. Maldivljani stoga mogu potražiti spas samo u kakvoj Noinoj arci. I to vrlo skoro.

Redefiniranje stanovanja

Noinu arku 21. stoljeća, nazvanu Oceanix City, predlažu stručnjaci Habitata, UN-ove agencije za ljudska naselja i održiv urbani razvoj. Ali ne samo kao moguće rješenje za tu tropsku državicu, nego za 90 posto obalnih gradova u svijetu kojima zbog klimatskih promjena, otapanja ledenjaka i rasta razine mora prijete masovne poplave do 2050. godine. Uz svoje ljude, Agencija je okupila stručnjake privatne tvrtke Oceanix sa sjedištem u Hong Kongu te Bjarke Ingels Group (BIG) sa sjedištem u Kopenhagenu i New Yorku, Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) i Kluba istraživača, međunarodnog društva za promicanje znanstvenih istraživanja. Oni su se početkom travnja sastali u New Yorku za prvim okruglim stolom na temu samoodrživih plutajućih gradova, novog koncepta stanovanja koji bi u skoroj budućnosti mogao redefinirati način na koji gradimo, živimo i radimo.

Prema njihovim projektima, urbani život u Noinoj arci trebao bi se odvijati na plutajućim otocima u obliku šesterokuta pričvršćenih za morsko dno, a povezani bi formirali selo za 1650 stanovnika na 12 hektara. Umnoženi heksagonalni moduli oblikuju samoodrživi grad veličine do 10.000 žitelja, sposoban da sam osigura pitku vodu i zbrinjava otpad, proizvodi vlastitu energiju i hranu, uz obilje školjkaša i svježe ribe jer ona iz mora, na čijoj površini pluta grad, skače ravno u tanjur.

Otporan na uragan

Oceanix City je projektiran na način da može izdržati uragan pete kategorije, što je posebno važno za subtropska i tropska područja. Svako mini selo imat će zajedničke sadržaje, uključujući kupališta, tržnice, duhovna i kulturna središta. Grad će biti prilagodljiv 'svakoj kulturi i bilo kojoj arhitekturi', obećavaju autori, a zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohamed opisala ga je kao način rješavanja 'graničnih pitanja' s kojima se suočava ljudska populacija.

'Moramo podizati plivajuće gradove za ljude, ne za automobile. Moramo ih graditi znajući da to može biti naše oružje u borbi protiv katastrofe koja nam lebdi nad glavom', kaže Mohamed u razgovoru za BBC.

Opasnosti 3C svijeta

I doista, ne zauzdaju li se klimatske promjene na 1,5 stupnjeva Celzijevih globalnog zatopljenja, klimatolozi upozoravaju da bi u apokaliptičnom '3C svijetu' – onom u kojem bi do kraja stoljeća zatopljenje naraslo za tri stupnja – pod vodom nestajali gradovi kao što su Šangaj, Osaka, Aleksandrija, Miami i Rio de Janeiro, pod vodu bi otišao Bangladeš, potopila bi se trećina Floride i nestala čuvena Copacabana. Singapur već sada na obalama gradi obrambene bedeme. Boston, Miami i San Francisco ubrzano traže načine da osiguraju ugrožene obale.

Takva rješenja nisu samo izlaz za stanovništvo potopljenih područja, nego i način da se zbrine rastuća populacija u svijetu, kao i izbjeglica koji će bježati pred klimatskim promjenama. Računa se da bi ih do 2060. u svijetu moglo biti 1,4 milijarde!

Kao Maldivi, Francuska se Polinezija također boji da će do kraja stoljeća izgubiti pod vodom trećinu od 118 otoka u Tihom oceanu. Nizozemska arhitektonska tvrtka Blue 21 s kompanijom Blue Frontiers i u suradnji s vladom Francuske Polinezije stoga je razvila planove za gradnju ekološki odgovornih, samoodrživih plutajućih otoka. Osnovan je i Seasteading institut za rješavanje problema vezanih uz trajna naselja na plutajućim objektima (seasteds), naročito oko dogovaranja autonomije s vladama kopnenih domaćina.

Utrka za prvo plutajuće naselje

Ali ni Oceanix City ni rješenje plutajućih otoka Francuske Polinezije nisu ništa novo. Na tu temu svako malo se organiziraju stručni skupovi, kao što je to predstojeća konferencija Potencijal plutajućeg urbanog razvoja u Singapuru 23. travnja. U svijetu se trenutno zahuktava tehnološka utrka u izgradnji najučinkovitijeg prvog zelenog plutajućeg naselja, a tehnologija se zasniva na iskustvu graditelja stotina kuća na vodi u Nizozemskoj, uključujući one na rijeci IJ u Amsterdamu te u drugim dijelovima svijeta. Na ambicioznim projektima Singapur surađuje s Norvežanima, u Europi Norvežani drže radionice na tu temu, a njihova državna tvrtka Equinor istražuje mogućnosti takvih novih rješenja i traži partnere za suradnju.

Ako itko ima iskustva u borbi s morem, imaju ga Nizozemci, pa nije slučajno to što se za sjedište Globalnog centra izvrsnosti o prilagodbi klimi, koji je 2017. osnovala nizozemska vlada uz podršku UN-a, Japana i Filipina, gradi plutajuće zdanje u roterdamskoj luci Rijnhaven. Ključni ljudi u tom centru su bivši tajnik UN-a Ban Ki-moon, Bill Gates i direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva.

Nizozemci žele u tome biti prvi i glavni autoriteti u svijetu, ali to isto žele Kinezi. Njihovim ionako već prenapučenim gradovima Guangzhou, Shenzhenu i Šangaju prijeti rast razine mora, slično je s prenakrcanim Guandongom, Hong Kongom i Macauom, objedinjenima u megapolis, pa za njihovo širenje osnivač i direktor Oceanixa, Collins Chen, predlaže vodenu površinu, pripremajući na području megapolisa gradnju prvog prototipa plutajućeg grada u Kini.

Morski put svile

Štoviše, Chen izjavljuje kako je za sjedište svoje tvrtke izabrao Hong Kong jer je nadahnut kineskom politikom 'sveobuhvatne pametne, zelene i plave integracije infrastrukture'. Kinezi na vlastitoj koži osjećaju posljedice zagađenja okoliša zbog naglog razvoja i baš zato žele prednjačiti u politici 'ekološke civilizacije', one u kojoj je prioritet zaštita vodnih sustava i oceana. Uz kopneni Put svile, ozbiljno rade na onome što zovu povijesnim 'Morskim putem svile'.

Prototip Oceanix Cityja autori namjeravaju podići na njujorškoj Istočnoj rijeci da se javnost privikne na novi koncept življenja. Za mnoge je on još znanstvena fantastika, pa stručnjaci kažu da imaju veći problem s psihološkom barijerom javnosti, nego s rješavanjem tehničkih problema, jer se ljudi teško privikavaju na ideju življenja bez čvrstog tla pod nogama. Problem je također financiranje te ulagači teško daju novac za nepoznanicu kakva je 'plivajući grad na oceanu'. Sumnjičavci tvrde da će se u budućim Noinim arkama spašavati samo povlaštena politička i poslovna elita, no Collins Chen za singapurski dnevni list na engleskom, The Strait Times, izjavljuje:

'Naš je cilj osigurati to da održivi plutajući gradovi budu pristupačni i dostupni stanovništvu svih pogođenih obalnih područja. Oni ne bi trebali postati privilegija najbogatijih.'