Branitelj generala Ante Gotovine Greg Kehoe izvodio je dokaze koji po njegovu mišljenju pokazuju da je cilj topničkih udara Hrvatske vojske po tadašnjem uporištu pobunjenih Srba bio ograničiti kretanje i uspaničiti tzv. krajinsku vojsku.

Po njegovim riječima, time se pružala potpora kopnenim akcijama 7. gardijske brigade HV-a koje su se istodobno odvijale na planini Dinari.

Uz ogradu da nije proučavao kopnene akcije nego taktiku hrvatskog topništva, svjedok topnički vještak Harry Konings nije se složio s Koheovom tvrdnjom smatrajući da gađani vojni ciljevi u Kninu nisu bili toliko značajni da bi onesposobili moć tzv. krajinske vojske.

Tako je za stožer 7. krajinskog korpusa u tzv. sjevernoj vojarni u Kninu rekao da je bio legitiman vojni cilj, ali po njegovim informacijama u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza u njemu nije bilo nikoga pa ne vidi svrhu granatiranja.

Isto vrijedi i za minobacačku bazu u blizini srednje škole koja je, smatra svjedok, 'samo jedna mala baza' koja nema vrijednost za uspjeh cijele operacije.
Potpukovnik nizozemske vojske Konings ipak smatra da se topničkom paljbom po Kninu mogao izazvati šok i dezorijentiranost tzv. krajinske vojske, ali je upozorio da se isti učinak mogao postići među civilnim stanovništvom.

Konings je ponovio ranije iznesenu tvrdnju da se Gotovina nije ponio kao zapovjednik koji bi, donoseći razumnu odluku o napadu, trebao voditi računa o odnosu između ciljeva granatiranja i kolateralne štete koja bi pritom mogla nastati.

Suđenje generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine tijekom 'Oluje' i nakon nje, nastavlja se u ponedjeljak.