Cijena jaja u Europskoj uniji dosegnula je u siječnju 249,59 eura za 100 kilograma, što predstavlja povećanje od 10,3% u usporedbi s istim razdobljem 2024. U Hrvatskoj je prosječna cijena iznosila 242,96 eura, bilježeći godišnji pad od 7,7%
Širenje ptičje gripe u Europi i šire, uključujući SAD, uzrokuje ozbiljne poremećaje u sektoru peradarstva. Ova bolest, prisutna od 2022. godine, nastavlja izazivati probleme u Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Očekuje se da će se manjak jaja u EU tržištu dodatno osjetiti uoči Uskrsa, piše Večernji.
Statistički podaci Eurostata pokazuju da je u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. veleprodajna cijena jaja u Belgiji porasla za 7,9%, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2024., povećana za čak 15,6%. U drugim zemljama također su zabilježeni značajni skokovi cijena: u Nizozemskoj 15,3%, Poljskoj 12,3%, Francuskoj 2,4%, Španjolskoj 3,3% itd.
Prosječna cijena jaja u EU u siječnju iznosila je 249,59 eura/100 kg, što je porast od 10,3% u odnosu na godinu prije te 5,4% u usporedbi s prosincem 2024. U Hrvatskoj je pak cijena pala na 242,96 eura/100 kg, uz godišnje smanjenje od 7,7% i mjesečno od 1,8%.
vezane vijesti
Što je utjecalo na kretanje cijena u Hrvatskoj?
Nije sasvim jasno je li na ovakva kretanja cijena u Hrvatskoj utjecala odluka Vlade o "zamrzavanju" cijena jaja M klase iz kaveznog uzgoja od rujna 2023., ili pak pojačan uvoz iz Ukrajine, koji je krajem 2024. dostigao brojku od 100 milijuna komada – što čini petinu domaće proizvodnje. Trgovci naglašavaju da su troškovi domaće proizvodnje visoki, što dovodi do dominacije privatnih robnih marki s uvoznim jajima na policama. Također, hrvatski proizvođači mogu ostvariti bolje cijene prodajom u inozemstvu, pa se može dogoditi da domaća jaja postanu sve teže dostupna na našem tržištu.
Prema podacima Tržišno-informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede (TISUP), u siječnju su veleprodajne cijene konzumnih jaja iz kaveznog uzgoja u Hrvatskoj bile niže za 1,1 do 4,6% u odnosu na prosinac 2024., dok su jaja iz podnog uzgoja pojeftinila 5,1 do 8,8%. Prosječna cijena najprodavanijih jaja iz oba sustava uzgoja bila je 0,16 €/komad za razred L te 0,15 €/komad za razred M, dok se u nekim državama EU prodaju i po 0,20 €/kom.
Marko Brajević, direktor tvrtke Perfa Ovo, koja se bavi prodajom svježih jaja iz različitih sustava uzgoja, uključujući bio i slobodni uzgoj, ističe kako rast cijena na europskom tržištu odražava smanjenje proizvodnje.
“Ptičja gripa u EU rezultirala je usmrćivanjem gotovo više desetaka milijuna nesilica tijekom 2023. (10 milijuna u godini snese oko 3 milijarde jaja!), a krajem ljeta i početkom jeseni prošle godine došlo je do nove epidemije. – Usmrćivanje peradi jedini je način borbe protiv ove bolesti. Zbog toga postoji opravdan strah od nestašice jaja na tržištu EU, posebno tijekom razdoblja povećane potražnje u vrijeme Uskrsa", tvrdi Brajević.”
Nestašica jaja nije problem samo u Europi, već i u SAD-u, gdje su pojedini trgovci morali uvesti ograničenja kupnje po osobi. Američko Ministarstvo poljoprivrede predviđa daljnji rast cijena jaja od 41,1% tijekom 2025. godine. “U nekim dijelovima SAD-a, poput New Yorka, veleprodajna cijena velikih jaja porasla je na 7,24 dolara, a u Kaliforniji na 8,35 dolara po pakiranju od 12 komada", kaže Brajević.”
Pala razina samodostatnosti
U Hrvatskoj ptičja gripa trenutno nije prisutna, no dostupnost jaja dodatno je ograničena jer peradari pred Uskrs mijenjaju stara jata nesilica novima kako bi osigurali dovoljne količine jaja za turističku sezonu. Unatoč tome što je Hrvatska tradicionalno bila samodostatna u proizvodnji jaja, posljednjih godina ponuda ne prati rastuću potražnju, posebno tijekom ljetnih mjeseci.
“Smatra se da je razina samodostatnosti pala na oko 80%, a očekuje se daljnji pad od 30% do 2027. zbog prelaska na podni uzgoj. Produženje mogućnosti korištenja kaveznog uzgoja moglo bi usporiti ovaj pad, no istovremeno se otvara pitanje dobrobiti životinja. Odluka o načinu uzgoja treba balansirati između sigurnosti proizvodnje i dobrobiti životinja", kaže Brajević.”
Dodatni izazov predstavlja i Vladina regulacija cijena jaja M veličine, koja otežava poslovanje proizvođačima, premda ne u tolikoj mjeri da bi uzrokovala gubitke. No, ograničene količine M razreda jaja u trgovinama jasan su pokazatelj problema. “Cijena tih jaja na tržištu EU značajno je viša i proizvođači tamo mogu postići bolje cijene, što može dovesti do nestašica na domaćem tržištu i daljnjih poskupljenja. To bi sigurno negativno utjecalo na potrošače i prehrambenu industriju u Hrvatskoj", upozorava Brajević.”
Poremećaji na europskom tržištu
S obzirom na aktualne poremećaje na tržištu EU, proizvođači očekuju da Vlada razmotri mjere poput ukidanja ograničenja cijena ili drugih intervencija radi stabilizacije domaćeg tržišta i poticanja veće proizvodnje jaja. Perfa grupa, koja uz Perfa Ovo obuhvaća i tvrtke Perfa, Perfa-Bio, Bio-Vet i Benko farmu, godišnje proizvodi oko 75 milijuna jaja, od čega 5% ide u izvoz, a u sljedeće dvije godine planira udvostručiti proizvodnju.
“Budućnost proizvodnje jaja u Hrvatskoj ovisit će o sposobnosti prilagodbe proizvođača novim standardima uzgoja, učinkovitom upravljanju rizicima poput ptičje gripe i podršci države u prevladavanju tržišnih izazova. Održavanje konkurentnosti i osiguranje samodostatnosti ključni su za stabilnost ovoga sektora" zaključuje Brajević za Večernji list.
