Lipa po lipa i cijena najprodavanijeg eurosupera 95, istina, neslužbeno, od utorka bi mogla skočiti na 11 kuna i 23 lipe, a eurodizel na 10 kuna i 38 lipa. Ako u nečemu držimo korak, čak i s razvijenijim dijelom Europe, onda su to cijene, odnosno poskupljenja naftnih derivata. Međutim, kupovna nam je moć upola manja od prosjeka Europske unije, pa je svako poskupljenje goriva težak udarac ionako skromnom standardu velikog broja građana.

Vlada tvrdi - učinila je što mogla. Odrekla se dijela trošarina, ali i dalje uzima i do polovice iznosa koje plaćamo na crpkama. Riječ je o najizdašnijem proračunskom prihodu. Zato je teško očekivati da će država, s ovakvim financijama, biti pripravna na daljnja sniženja trošarina, navodi HRT.

Naftni derivati su u cijeni svih proizvoda i usluga. Od eksplozije cijena nije nas do sada štitila Vlada, već upravo niska kupovna moć. Proizvođači i trgovci ta su poskupljenja amortizirali vlastitim rezervama i maržama. Međutim, i tu postoji prag izdržljivosti, a ako on popusti, zapljusnut će nas poskupljenja nakon kojih slijedi daljnji pad potrošnje, rast nezaposlenosti i daljnje osiromašenje.

Naime, potkraj srpnja na burzi je bilo evidentirano 298.690 nezaposlenih, što je 3.813 osoba više nego u lipnju, pokazali su najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Kada se gleda stanje po sektorima, vidljiv je nastavak trenda iz prethodnih godina: u industriji, građevini, a manjim dijelom i u trgovini masovno se zatvaraju radna mjesta, dok administracija i javna uprava i dalje bujaju. U proteklih godinu dana, navodi Jutarnji list, u industriji su izgubljena dodatna 8.393 radna mjesta, a graditeljstvo danas zapošljava 6.343 radnika manje. S druge strane, administrativne i pomoćne usluge zaposlile su dodatna 2.832 radnika, u obrazovanju radi također 2.832 osobe više, a u javnoj upravi 1.310 radnika. S obzirom na nastavak pada BDP-a, analitičari očekuju da će se negativni trendovi na tržištu rada nastaviti barem do proljeća iduće godine.