Toliko, naime, iznosi prosječan bruto financijski učinak teškog teretnog vozila kad je u pogonu, a izostaje kada stoji, dodaje Banelli.

Zna li se da je u Hrvatskoj registrirano 160 tisuća gospodarskih vozila, od kojih je 40 tisuća u rukama javnih cestovnih prijevoznika, može se zaključiti da prijevoznici trpe ozbiljne ukupne štete nastale zbog neprohodnih cesta', upozorava Banelli.

Prema njegovim informacijama, stanje se ipak smiruje, te samo na pojedinim mjestima u Hrvatskoj još ima problema, ali prijevoznicima ne ide u prilog prognoza novih padalina tijekom vikenda.

Problemi zbog obilnoga snijega samo su dodatni uteg prijevoznicima. Ionako teško posluju zbog visokih ulaznih troškova, što ih čini izrazito nekonkurentnim u odnosu na prijevozničke tvrtke iz okruženja, napominje Banelli.

Po njegovim riječima, fiksni ulazni troškovi hrvatskih cestovnih prijevoznika za 20 posto su viši nego u Europskoj uniji, a taj nesrazmjer još je veći u odnosu na konkurenciju izvan EU-a, primjerice iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Uz pad potražnje uzrokovan krizom, kao i procvat sive ekonomije, sve to smanjilo je udjel cestovnog prijevozništva u bruto domaćem proizvodu s 9,3 posto u 2002. godine na 3,8 posto lani, kaže Banelli.

Hrvatski cestovni prijevoznici traže donošenje nove strategije prometnog razvitka Hrvatske orijentirane k intermodalnom transportu te strožoj regulaciji kriterija za osnivanje prijevozničkih obrta, tvrtki te cijena prijevozničkih usluga. Traže i ukidanje postojećih sedam zona rizika za plaćanje premija osiguranja, jer takav sustav narušava poštenu tržišnu utakmicu među hrvatskim prijevoznicima iz raznih gradova i područja.

Smatraju i da treba nastaviti s financijskim poticanjem prijevoznika s ekološki prihvatljivim voznim parkom a zalažu se i za dodjelu statusa izvoznika prijevoznicima, što bi im, uz ostalo, omogućilo korištenje kreditnih aranžmana HBOR-a namijenjenih izvoznicima.