'Katar je oduvijek želio biti globalni igrač', rekao je Michael Stephens, viši suradnik Instituta za vanjsku politiku i stručnjak za zaljevsku politiku, za The New York Times. Prema njegovim riječima, nisu uvijek imali uravnoteženu politiku, ali čini se da su u ovom trenutku poduzeli prave inicijative u pravo vrijeme.

Katarska pomoć pri u evakuaciji izbjeglica dobila je velike pohvale američkog predsjednika Joea Bidena, a državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin boravili su u ponedjeljak u glavnom gradu Katara, Dohi, te su se susreli s čelnikom te zemlje, emirom Tamimom bin Hamadom al Thanijem. Na presici nakon sastanka jedni drugima su komplimentirali hvaleći svoje savezništvo.

Kad su 15. kolovoza talibani zauzeli Kabul, a Sjedinjene Američke Države počele zračnim putem izvlačiti Amerikance, Afganistance i državljane drugih zemalja, Katar se pretvorio u središnje tranzitno čvorište, kroz koje je prošlo oko 57.000 od približno 124.000 evakuiranih ljudi. Većina izbjeglih otišla je dalje, ali dio je zbrinut u samom Kataru. Sada beru lovorike od tog angažmana.

Katar su u kratkom vremenu posjetili ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Njemačke, Italije i Nizozemske, odražavajući važnost koju mu Zapad pridaje kao posredniku s talibanima nakon što je te ekstremistička skupina preuzela Afganistan, osobito zato što se Pakistan, Kina i Rusija bore za utjecaj u Kabulu.

Emirat bogat plinom jedna je od najbogatijih zemalja na svijetu. Dom je 300 tisuća katarskih građana i više od dva milijuna stranih radnika, a trenutno se nalazi u jedinstvenoj poziciji saveznika od povjerenja i SAD-a i talibana. U njemu se nalazi najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, a istodobno godinama daje političko utočište talibanskim čelnicima.

'Katar je pažljivo izgradio oba ova odnosa. Iako neki od njegovih zaljevskih susjeda smatraju da održava prebliske odnose s regionalnim islamističkim skupinama, SAD i druge zapadne zemlje pozdravljaju katarsko posredovanje zbog vlastitih ograničenih interakcija s talibanima', rekla je Dina Esfandiary, viša savjetnica za Bliski istok i sjevernu Afriku u Međunarodnoj kriznoj skupini, za France 24.

Deset godina posredničkoga staža

Uloga Katara kao posrednika započela je prije deset godina, kada je administracija američkog predsjednika Baracka Obame pokušala okončati rat u Afganistanu. Tada je Doha bila domaćinom mirovnih pregovora između SAD-a i talibana. Kasnije, 2013. godine, talibani su ondje otvorili svoj stalni politički ured. Pregovori su trajali do 2020. godine, a vrhunac je bio sporazum s Trumpovom administracijom o povlačenju američkih trupa ove godine.

Katar je 2014. posredovao i pri oslobađanju narednika Bowea Bergdahla, kojeg su talibani držali kao zarobljenika pet godina, a na kraju pustili u zamjenu za pet talibanskih zatvorenika iz zaljeva Guantanamo, poslanih u Katar.

Ambicije Dohe nadilaze samo pomoć SAD-u, ali Katar također treba uravnotežiti tu ulogu sa svojim krhkim odnosima s drugim zemljama u regiji.

'Katar riskira da ga se smatra blisko povezanim s talibanima, a s obzirom na to da se već percipira kao preblizu islamističkim skupinama u regiji. Morat će pažljivo upravljati ovim posredovanjem', smatra Esfandiary.

Posljednji put kada su talibani vladali Afganistanom, od 1996. do 2001., Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Pakistan bile su jedine zemlje koje su priznale njegovu vladu. Saudijska Arabija imala je važnu ulogu u stvaranju islamističke skupine jer je godinama financirala medrese u Pakistanu u kojima su nastali talibani.

'Preventivna diplomacija'

No odnos s talibanima raspao se nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. rujna.

Saudijska Arabija i UAE, s Egiptom i Bahreinom, sve su više smatrali ekstremističke skupine prijetnjom i optuživali Katar za podršku terorizmu. Prekinuli su diplomatske veze s Katarom 2017. godine zbog njegovih odnosa sa šijitskim moćnikom Iranom i islamističkim skupinama poput Muslimanske braće, tvrdeći da se previše miješaju u unutrašnje poslove drugih muslimanskih zemalja. Kriza je riješena u siječnju 2020. uz pomoć Kuvajta i SAD-a. Katar pak svoje odnose s problematičnim zemljama i organizacijama naziva 'preventivnom diplomacijom', od koje su koristi imali zapadnjaci, recimo kada je bilo potrebno oslobađati taoce u Siriji.

Katar je tijekom godina koristio bogatstvo za financiranje i promoviranje svog pogleda na regiju putem Al Jazeere, arapske satelitske mreže koju posjeduje, te za slanje uspješne ponude za domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu 2022. godine.

Energentima bogat Katar u poziciji je pružiti ekonomsku pomoć talibanima, ali malo je vjerojatno da će im ponuditi izravnu pomoć. Za Dohu je diplomatski sukob 2017. sa zaljevskim divovima Saudijskom Arabijom i UAE-om naglasio važnost bliskih odnosa sa SAD-om. Jednostrana injekcija pomoći talibanima mogla bi naljutiti susjede Katara, SAD i druge zapadne zemlje, a Doha će vjerojatno favorizirati usmjeravanje pomoći Afganistanu pod kontrolom talibana putem multilateralnih tijela poput UN-a.

Katar je rekao da priznanje talibanske vlade ne smatra prioritetom, ali da je neophodna suradnja s njima.

Nakon što je američko veleposlanstvo u Kabulu evakuirano prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države premjestile su svoje afganistanske diplomatske operacije u Dohu. 'Nema sumnje da su dobro odigrali karte', istaknuo je Stephens.

Posljednjih dana Katar je isporučio 68 tona hrane i medicinske pomoći glavnom gradu Afganistana, a njihovi stručnjaci pomogli su ponovno otvoriti međunarodnu zračnu luku u njemu. Katar tvrdi da koristi svoje poluge kako bi pritisnuo talibane da ispune svoja obećanja. Vidjet ćemo kako će se sve to razviti.