Predsjednika Zorana Milanovića gotovo se i ne može vidjeti tijekom koronakrize. Zasad se, dojam je, pridržava obećanja iz predizborne kampanje da će premijeru Andreju Plenkoviću biti najbolji prijatelj. Njegov jučerašnji medijski istup za tportal analizira politolog Pero Maldini
U dugom intervjuu koji je dao N1 televiziji u četvrtak uglavnom je podržao mjere kojima se Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite bore protiv širenja pandemije koronavirusa, uz tek manje zamjerke.
Pero Maldini podsjeća na to da je početak obavljanja predsjedničke dužnosti koincidirao s epidemijom koronavirusa, koja je zasjenila sve druge, pa i političke teme, uključujući aktivnost predsjednika Republike. 'Uz to, djelokrug predsjednika je, s obzirom na ustavne ingerencije, prilično ograničen i u normalnim uvjetima. Tako je predsjednik Milanović u ovom kratkom razdoblju imao dva posjeta inozemstvu, obilježavanje godišnjica iz Domovinskog rata te posjet pripadnicima HRM-a, uz nekoliko kratkih komentara vezanih uz potres i epidemiju', kaže Maldini, dodajući da u ovim uvjetima nije bilo ni prilike, a ni potrebe za intervencijom predsjednika, utoliko više što izvršna vlast i Krizni stožer dobro rade svoj posao, pa to ne bi bilo ni primjereno.
S druge strane, smatra Maldini, percepcija građana o predsjedniku Republike umnogome je oblikovana mandatom bivše predsjednice, koja se prečesto pojavljivala u javnosti komentirajući bitne i nebitne stvari, pa je time, osim sveprisutnosti u javnom prostoru, zapravo devalvirala autoritet funkcije.
Privremen pristup ili novi stil?
'Upravo reagirajući na takvu političku praksu, predsjednik Milanović još je tijekom kampanje, kao i nakon izbora, jasno naznačio da će djelovati znatno drukčije od svoje prethodnice, pritom naglasivši kako će svojim stavom i riječju, kad je to potrebno, nastojati biti korektiv vlasti. Njegovu suzdržanost stoga se može razumjeti u tom kontekstu', smatra Maldini.
Vjeruje međutim da će se prevladavanjem ove situacije i normalizacijom društvenog života i politički akteri vratiti uobičajenim aktivnostima, a s obzirom na skore parlamentarne izbore, političke teme će se vratiti u središte pozornosti.
'Tek tada moći će se jasnije procijeniti je li ovakav pristup tek privremen zbog aktualne situacije ili će to možda biti stil novog hrvatskog predsjednika', kaže Maldini.
Međutim može se reći da Milanović podržava Vladu u krizi nastaloj koronavirusom, kao da je zapravo procijenio da ovo nije situacija u kojoj treba jačati mišiće. Ne slaže se s vladajućima samo oko promjene zakona koji bi omogućio praćenje mobitela ljudi koji su u samoizolaciji i uloge Sabora u krizi.
'Očito je da nema kritike', kaže Maldini i naglašava da je glavni razlog činjenica da Vlada poduzima potrebne mjere i da Krizni stožer dobro obavlja svoj posao, pa bi prigovori u ovim okolnostima bili promašeni.
Milanović im je stoga dao potporu, što se od predsjednika Republike, smatra, i očekuje u situaciji krize, kad su potrebni jedinstvo i solidarnost.
'Konačno, to je nešto što građani i očekuju, pa će suradnju i potporu više cijeniti nego kritiku, poglavito ako ona nema uporišta', smatra naš sugovornik. Međutim, nastavlja, u jučerašnjem razgovoru Milanović je upozorio na možebitne probleme koji bi mogli proizaći iz manjkave regulacije mjera koje se odnose na ograničenje građanskih sloboda, odnosno rada i poslovanja te njihovih ekonomskih konzekvenci.
Jasna kritika banaka
'To nije izrečeno kao kritika, već s mjerom, više kao zabrinutost i prijedlog Vladi da se pozabavi time i pravno kvalitetnije to regulira. Istodobno, prilično jasnom kritikom bankarskog sektora implicitno predlaže Vladi potrebu reguliranja njihova poslovanja u ovoj krizi i nakon nje, čime šalje i poruku s aspekta ostvarenja načela socijalne pravde. Možemo reći da je ovaj prvi nešto duži javni nastup predsjednika Milanovića bio primjeren trenutku, prilično suzdržan, dok su kritike bile više kao upozorenja ili savjeti', zaključuje Maldini.