Je li kupnja narodnih obveznica dobra investicija? Hoće li zaštititi ušteđevinu građana barem od dijela inflacijskog rizika? Kolika će biti inflacija ako su od ožujka najavljena nova poskupljenja? Hoće li Hrvati s narodnim obveznicama promijeniti naviku ulaganja u beton i ciglu?
Marko Primorac, ministar financija (HDZ), gostujući u emisiji Otvoreno HTV-a rekao je da je prvi dan dobro prošao te da je od 8 do 15 sati obveznice upisalo preko 4600 građana, a ukupan iznos koji su uplatili oko 155 milijuna eura.
'Mi smo računali da će se većina upisa dogoditi sljedeći tjedan jer su u tijeku školski praznici i veliki dio hrvatskih građana možda nije u Hrvatskoj', istaknuo je ministar Primorac te dodao kako 'ovo nije investicijska prilika za one koji žele u kratkom roku puno zaraditi', nego je ovo za građane da u uvjetima velikih inflatornih pritisaka očuvaju dio svoje kupovne moći i štednje koju imaju u bankama po kamatnim stopama koje su niske.
vezane vijesti
Branko Grčić, bivši potpredsjednik Vlade (SDP), rekao je kako je ovo jedan od projekata koji je moguć i da je dobro da se pružila prilika građanima.
'Prema podacima koje je ministar iznio, prosječni ulog u obveznice je bio između 30.000-35.000 eura po jednom građaninu. Očigledno je da to mogu samo građani koji imaju novac, značajnu ušteđevinu. To je nažalost manji broj građana u Hrvatskoj, ali dobro je da se koristi domaći financijski potencijal', rekao je.
Istaknuo je kako je to prihvatljiv projekt, ali i da ima svoje nedostatke.
'Možda je trebalo u startu bolje definirati kuda će taj novac ići? Je li to čisto refinanciranje postojećih dugova ili je to specifično prikupljanje sredstava za ulaganje u točno određene projekte?', upitao je Grčić.
Ministar je odgovorio kako je to za refinanciranje postojećih obveza.
'U travnju dospijeva dolarska obveznica od milijardu i pol dolara, u studenom imamo domaću obveznicu preko 11 milijardi kuna, u siječnju imamo milijardu 750 milijuna dolarsku obveznicu, trezorske zapise.... Nama je 3.6 milijardi eura na raspolaganju i povoljnih zajmova i sve to namjeravamo upogoniti za razvoj hrvatskog gospodarstva i ekonomije. Ovo nije namijenjeno za svrhu izgradnje nečega', istaknuo je ministar.
Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet u Zagrebu rekla je kako građani u bankama imaju oko 37 milijardi eura štednje.
'Ovo je dobra stvar za državu jer ako kuponska kamatna stopa bude 3.25 ili 3.4 onda je puno bolje od one koju trenutno plaćamo na obveznicu američkim dolarima. Tamo je kupon 5,5. Za građane je ovo prilika da dobiju bolju kamatu nego ju mogu dobiti u bankama, ako to gledamo s aspekta štediša. Međutim, kad se počelo govoriti o narodnim obveznicama bila je prvo priča o 5 milijardi eura, a to je jako puno i nije isto jel se emitira milijarda ili 5 milijardi. Ako emitirati 5 milijardi onda ste iz banaka izbili jako velike iznose depozita, bankama ste smanjili izvore sredstava jer ovo što će građani uplatiti u narodne obveznice je novac koji je nestao iz optjecaja', rekla je Ivanov.
