Jedni kažu da se radi o ogromnim promjenama i da će im to jako utjecati na prihode, a drugi da je ovo pretakanje iz šupljeg u prazno. Jedni kažu da osnovni osobni odbitak treba biti veći, a drugi da je predloženo povećanje previše značajno i da gradovi i općine gube previše novaca. Jedni žele veću progresivnost u sustavu i više stopa poreza na dohodak, a drugi da se uvede jedinstvena stopa. Jedni tvrde da je plaća mala, a onda da je majstor skup, naveo je.

„Mišljenja su podijeljena i svi su podjednako nezadovoljni odnosno zadovoljni, a to je onda cilj i jako dobar pokazatelj”, ustvrdio je Primorac u Saboru.

Porezne izmjene, kazao je, tiču se svakog građanina koji ostvaruje dohodak po bilo kojoj osnovi, a cilj im je povećanje životnog standarda i kupovne moći građana s obzirom na inflatorne pritiske. „Bitno je da ljudi nakon ovoga bolje žive”, naglasio je.

Podsjetio je da snižavanje stope PDV-a prošle godine nije prouzročilo smanjenje cijena te se stoga Vlada odlučila na povećanje neto primanja građana kroz porezni sustav.

Porezno rasterećenje, dodao je, ide od iduće godine kada se očekuje usporavanje gospodarskog rasta. Ove godine očekuje se rast BDP-a od 2,2 posto uz nadu da će se revidirati naviše, što je značajno usporavanje u odnosu na prethodne godine, rekao je.

Potvrdio je da se proračun dobro puni i da rastu prihodi, ali i naglasio da rastu i rashodi. Najavio je za otprilike mjesec i pol rebalans proračuna kojim će se povećavati rashodi, za oko 200 milijuna za plaće, za oko 100 milijuna eura za mirovine zbog indeksacije, za paket pomoći.

„Ne ostvaruje državni proračun nekakve uštede pa ih onda sprema sa strane na uštrb hrvatskih građana nego se radi redistribucija”, poručio je.

Najavio je da će od 1. siječnja vlada ponovno „značajno" povećati minimalnu plaću ne precizirajući na koji iznos. To je izjavio na prijedlog Milana Vrkljana (PH) da bi vlada minimalnu plaću trebala podignuti na 800 eura i usklađivati je dva puta, a ne jednom u godini dana.

Kritike iz oporbe išle su uglavnom na račun izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se povećava fiskalna autonomija općina i gradova i ukida prirez, s tim da je rasprava u više navrata skretala na međusobne uvrede vladajućih i oporbe.

Želja je vlade da lokalnim jedinicama omogući autonomiju u upravljanju prihodima i pomogne građanima, a oporba se zalaže za suprotno i protivi se tome da se građanima podignu plaće, zaključio je Josip Borić (HDZ) spomenuvši pritom Grad Zagreb.

Uzvratio mu je Damir Bakić (Možemo!) .„U nijednom zakonu se ne govori o Zagrebu, a vi mislite da su podmetanja, difamacije, laži i podvale svake vrste vrijedni politički alati, u tome Vas neću razuvjeravati, ali kod nas takvim načinom izazivate prijezir”, kazao je.

Ante Deur (HDZ) prozvao je Možemo! za licemjerstvo i nerad, a Marko Pavić (HDZ) umjesto da kukaju pozvao gradonačelnike da budu junaci i zajedno s vladom osiguraju povećanje plaća.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) javila se za repliku pa potom odustala uz komentar predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću "niste vrijedni".

"Nisam vrijedan, sram Vas bilo, stvarno nisam očekivao od Vas da ćete se spustiti na tu razinu, to pokazuje tko ste i što ste", odgovorio je Jandroković. Apelirao je i na zastupnike da ne koriste riječi kao što je prijezir i mržnja. "Dosta mi je više takvih koji stalno preziru", kazao je.

"Kada sama rekla niste vrijedni znači da nemam više snage ponovno govoriti da iskorištavate svoju poziciju za obranu vladajućih", pojasnila je Raukar Gamulin.