Može li se se inflacija zauzdati i istodobno, unatoč usporavanju gospodarskog rasta, izbjeći globalna recesija, ključno je pitanje o kojem se razgovara i na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke. Inflacija je i u Hrvatskoj dosegnula rekordnu razinu. O tome što procjenjuju vodeći svjetski financijski stručnjaci i hoće li se rast cijena napokon zaustaviti odgovorio je u Washingtonu ministar financija Marko Primorac za Dnevnik HTV-a
Ministar financija Marko Primorac s hrvatskim izaslanstvom prvi puta sudjeluje na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu odakle se javio za Dnevnik HTV-a.
Na pitanje ima li Vlada, kada je riječ o inflaciji, asa u rukavu, osim paketa mjera koje su već objavljene, Primorac je kazao da su se inflatorni pritisci povećali i u proteklom mjesecu, što naravno, ne veseli.
vezane vijesti
'To nije nešto što nas veseli. Inflatorni pritisci općenito su u svijetu rasli i to smo mogli čuti na nekoliko sastanaka na kojima smo bili i s predstavnicim a Svjetske banke i MMF-a. Činjenica je da ako govorimo o sljedećoj godini, mi nemamo baš razloga za optimizam, kako u pogledu gospodarskog rasta gdje se očekuje značajno usporavanje, pa se čak predviđa da će jedna trećina država završiti u recesiji. Činjenica je isto tako da ukoliko naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri završe u recesiji, a to se može na neki način iščitati iz podataka, Hrvatska tu neće moći biti imuna', rekao je Primorac o rastu inflacije.
Što se tiče paketa mjera, kazao je, očekujemo kako se približavamo kraju godine značajnije usporavanje inflacije. Dio mjera stupio je na snagu u listopadu, tako da očekujemo da će se inflacija prema kraju godine smanjivti i nekakva prosječna stopa bi, prema našim ocjenama, trebala biti oko 10 posto. Sljedeće godine trebala bi biti značajno manja, kazao je ministar financija.
'Sam ulazak u eurozonu ne bi trebao utjecati na povećanje troškova života. Posljednje države koje su pristupale eurozoni i preuzimale euro kao službenu valutu suočavale su se s inflacijom s tog naslova od otprilike od 0,2 do 0,4 posto. To nije ništa značajno. Inflacija kojoj trenutno svjedočimo nema apsolutno nikakve veze s uvođenjem eura. Pozitivni učinci i samog puta prema uvođenju eura značajni su i već su vidljivi, od podizanja kreditnog rejtinga, što će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja, do pristupanja Hrvatske Europskkom stabilizacijskom mehanizmu, i još je tu niz činjenica koje će se svakako pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo', rekao je.
Primorac je komentirao činjenicu da MMF Hrvatskoj predviđa dobre rezultate rasta i u ovoj i u sljedećoj godini, ali i hoće li upasti u kategoriju 'zemlje tehničke recesije' u idućoj godini.
'Mi očekujemo usporavanje gospodarske aktivnosti. U odnosu na projekcije MMF-a kada govorimo o sljedećoj godini mi smo tu nešto konzervativniji. Dakle naša procjena stope rasta je 0,7%, što znači da očekujemo značajno usporavanje. Međutim, mislim da imamo dovoljno razloga za vjerovati da Hrvatska ipak neće ući u recesiju. Imamo značajna sredstva i iz EU-a i kroz provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodimo značajne reforme i investicije koje bi se svakako trebale pozitivno odraziti na gospodarski rast', zaključio je ministar Primorac.
