Dragan Primorac tek se posljednjih tjedana malo više počeo oglašavati u medijima, a dotad mu je fokus bio na terenu. Još uvijek je jedan od kandidata koji je u neslužbenom dijelu kampanje vjerojatno prošao najviše kilometara, uglavnom isprva posjećujući HDZ-ove ogranke. S obzirom na obilazak terena i druge obaveze, HDZ-ov kandidat Primorac, za razliku od razgovora koje smo već obavili s Marijom Selak Raspudić i Ivanom Kekin, nije imao vremena za razgovor uživo te smo mu pitanja poslali mailom, što nam je onemogućilo potpitanja. Na sva je poslao odgovore osim na pitanje o Ukrajini i misiji NSATU, za koje smatra 'da nisu više tema'.

S obzirom na to da ste neko vrijeme bili izvan politike i gradili znanstvenu karijeru, koji vam je bio motiv za kandidaturu?

Kratak odgovor – želja za promjenom. Nešto duže objašnjenje uključivalo bi moje duboko vjerovanje da svatko tko može bilo kako pridonijeti razvoju naše domovine mora to napraviti. Smatrao sam da na temelju iskustva, i životnog, i poslovnog, i znanstvenog, i političkog, zaista mogu donijeti promjene i optimizam te pridonijeti razvoju države. Nije lako gledati kako se urušavaju vrijednosti za koje su mnogi u Hrvatskoj dali svoje živote, kako ljudi tonu u apatiju i kako nam društvena klima postaje zagađena stalnim konfliktima, agresijom i vrijeđanjima. Uloga predsjednika RH je brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik na odlasku čini sve suprotno od toga i srozava političku kulturu u hrvatskom javnom prostoru. Bojim se da ljudi postaju malodušni, tjeskobni, nezadovoljni i nesretni. A živimo u najljepšoj zemlji na svijetu, s golemim potencijalom. I zapitao sam se: pa kako je to moguće? Sam sebi sam rekao: to se mora promijeniti. I mislim da kao predsjednik zaista mogu donijeti bolju budućnost, stvoriti neku novu, pozitivniju i zdraviju atmosferu u našem društvu.

Kandidat ste HDZ-a, no računate i na glasove birača još nekih stranaka - kojih?

Podržava me šest stranaka, HDZ je najveća od njih, ali računam i na birače svih ostalih stranaka koje stoje iza mene. No trebam naglasiti da svojim programom, svojom politikom, idejama i stavovima računam na birače kojima je cilj bolja, sigurnija i stabilnija država. Država u kojoj ljudi žive bolje, zadovoljnije i sretnije. Moj program nije stranački obojen. On je slika razvijene, europske Hrvatske.

S obzirom na to da ankete pokazuju da ćete vjerojatno u drugom krugu biti sa Zoranom Milanovićem, biste li bili spremni na medijsko sučeljavanje s njim? I kako biste mu se suprotstavili u tom sučeljavanju?

Milanovića sam već dosad osam puta pozvao na sučeljavanje. On i dalje šuti. A s obzirom na to da šuti već tjednima o debati, očito ga je strah odazvati se. Zašto? Pa zato što nema nijedno postignuće u svom mandatu, tijekom kojeg je potrošio 25.000.000 eura. Za što? Nema nikakav program ni ideje što bi radio idućih pet godina na Pantovčaku. Njegova politička retorika svodi se na jeftina podbadanja na društvenim mrežama, poput kakvog sitnog zavidnika. Moj jezik su argumenti, činjenice i ustrajavanje na kulturi dijaloga. To nije teren na kojem se Milanović snalazi.

Koji potez iz mandata najviše zamjerate Milanoviću?

Jedino što ne zamjeram Zoranu Milanoviću u cjelokupnoj njegovoj političkoj karijeri je odluka da se nakon gubitka na parlamentarnim izborima 2016. povuče iz politike. Rekao bih da mu je to bila najbolja odluka. Sve ostalo, i kao premijer i kao predsjednik, radio je loše. Bio je zapravo, prema riječima mnogih, najneuspješniji premijer od stjecanja hrvatske neovisnosti. Gospodarski i razvojno naštetio je Hrvatskoj, a s predsjedničke pozicije unio je nemir, podjele u društvu, uz srozavanje međunarodnog ugleda naše države, te stvorio, da parafraziram Vaclava Havela, zagađeno moralno okruženje.

Biste li i na koji način reformirali ulogu i ovlasti predsjednika?

Nerijetko se može čuti da predsjednik zbog ograničenih ovlasti nema mnogo utjecaja na živote ljudi. To je apsolutno netočno. S točno ovakvim ovlastima, a držeći se Ustava, predsjednik itekako može biti utjecajan. Dakle ne bih reformirao ulogu ni ovlasti predsjednika, nego bih promijenio osobu na funkciji predsjednika. Jedino predsjednik koji zna što i kako treba raditi može pridonijeti društvu. Predsjednik na odlasku odbijao je suradnju s Vladom, što je pogrešno i, uostalom, ide na štetu građana. Surađivat ću i razgovarati s Vladom, ali se neću libiti otvoreno i prigovoriti ako uočim da se nešto pogrešno radi ili zagovarati bolja rješenja za građane u određenim segmentima.

Postanete li predsjednik RH, planirate li slati zakone na ocjenu ustavnosti te sazivati tematske sjednice Vlade ili izvanredne sjednice Sabora?

Planiram koristiti sve mehanizme koje kao predsjednik imam na raspolaganju da bih pridonio kvalitetnijim politikama koje će biti donesene za bolji život i viši standard ljudi. Tako da, ako ikada bude potrebe i vidim da svojim djelovanjem mogu pridonijeti iznalaženju boljeg rješenja nekog problema, da. Iskoristit ću tu mogućnost.

U kojim slučajevima ne biste potpisali predsjedničko pomilovanje?

Mnogo je više slučajeva u kojima ne bih potpisao pomilovanje nego onih u kojima bih. Mogućnost pomilovanja predsjednik treba koristiti nadasve odgovorno i pošteno. To je načelo kojim ću se voditi, a zasebno odlučivati o svakom pojedinom slučaju koji mi dođe na stol.

Kakav je vaš stav prema sukobu na Bliskom istoku i treba li Hrvatska priznati Palestinu?

Kao liječnik posvetio sam svoj život pomaganju drugima i čvrsto se protivim bilo kojem obliku nasilja. Moj stav prema ratnom sukobu između bilo kojih strana uvijek je isti – treba napraviti sve da se stradanja nevinih ljudi završe što prije. Štoviše, treba intenzivnije raditi na diplomatskom planu kako do rata nikada ne bi ni došlo. Konkretno, kad govorimo o Bliskom istoku, mislim da je neophodno da se dogovori odvijaju između sukobljenih strana. Izrael i Palestina moraju dogovoriti svoju zajedničku budućnost.

S obzirom na izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a te najave koje su se mogle čuti u pogledu njegove politike prema NATO-u, Europi, pa i carinama, kako se Hrvatska i EU trebaju postaviti?

I Europska unija i Hrvatska kao njezina članica moraju razvijati partnerske odnose sa SAD-om. Ali istovremeno je važno braniti vlastite interese. I to čvrsto, odlučno. Za Trumpa je 'America first', za mene Hrvatska ispred svega!

Kako vidite ulogu Ustavnog suda te treba li ga reformirati ili čak i ukinuti, kako neki zagovaraju?

Jednako kao što je Ustav RH najviši pravni akt u našoj zemlji te je iznimno važan, krucijalan dio našeg zakonodavstva, tako je i Ustavni sud ključno tijelo koje je zaduženo za to da se poštuje Ustav. Ako pustimo suce da bez politizacije, pritisaka i partikularnih interesa pojedinih političkih aktera svoj posao rade stručno, odgovorno i časno, ne treba ništa reformirati. Ako nekoga treba, kao što ste rekli, 'ukidati', onda bih radije da se 'ukinu' oni koji krše Ustav s visokih političkih funkcija.

Kao predsjednik bili biste i vrhovni zapovjednik. Što vidite kao najveći problem Oružanih snaga i gdje bi se trebalo više ulagati?

Čvrsto partnerstvo u NATO-u, ispunjavanje ugovornih obaveza te profesionalno usavršavanje vojnika i časnika prioritet je svima. Prema podacima Ministarstva obrane, samo na opremu planira se potrošiti više od 705 milijuna eura u 2025. godini, a ukupni troškovi za obranu iznosit će nešto više od milijardu i pol eura, što će biti iznad NATO-ova cilja i iznosit će 2,01 posto. Kao predsjednik i vrhovni zapovjednik inzistirat ću na kontinuiranom ulaganju u Oružane snage jer su jamstvo sigurnosti naše domovine. Međutim najveći problem Oružanih snaga jest njihov aktualni vrhovni zapovjednik na odlasku, a koji kontinuirao obezvrjeđuje i zlorabi Hrvatsku vojsku za svoje političke potrebe.

Podržavate li vojni rok ili neki drugi oblik sigurnosne obuke mladih hrvatskih građana?

U vremenima globalne nesigurnosti trebamo raditi sve da povećamo sigurnost hrvatskih građana. Jedan od oblika jest i uvođenje vojnog roka, tako da to podržavam. Drugi način je izabrati predsjednika koji će odgovorno upravljati vojskom i raditi na jačanju nacionalne sigurnosti, a pri čemu je nužno surađivati s Vladom. Vojska može biti stabilna i razvijena jedino ako je suradnja između vrhovnog zapovjednika, to jest predsjednika države, i Ministarstva obrane kvalitetna i konstruktivna. Sve drugo narušava stabilnost vojske i ugrožava sigurnost.

Slučaj Beroš otvorio je i pitanje korupcije u zdravstvu, što je samo jedan od problema u tom resoru. S obzirom na to da i sami dolazite iz tog resora, što biste promijenili i kako biste smanjili liste čekanja?

Prvo, Hrvatska ima sjajan zdravstveni kadar na svim razinama i oni su razlog stabilnosti hrvatskoga zdravstvenog sustava. Nijedna zemlja i nijedan resor nisu u potpunosti imuni na korupciju. To je žalosna činjenica. Ali korupcija je akt pojedinaca, koje treba najstrože kazniti. Za nas kao društvo najvažnije je da institucije budu neovisne i samostalne u svom radu jer je to temeljni preduvjet u borbi protiv korupcije. Što se tiče listi čekanja, prvenstveno je bitno da sve bude po zakonu. Pacijentima je bitno da svi imaju jednak tretman. S druge strane, liste čekanja su puno kompleksnije pitanje koje zahtijeva strateški pristup. Dugo se u javnom prostoru razgovara o reformama zdravstvenog sustava. Smatram da je ključno da kao država usmjerimo fokus na efikasnost. Liste čekanja često bivaju i produkt njenog izostanka. Pacijentima nije presudna ustanova u kojoj obavljaju potrebne preglede, bila ona javna ili privatna, važno je da se liječe u akreditiranim institucijama koje rade po načelu izvrsnosti. Pacijenti žele u razumnom roku doći do potrebnih dijagnoza ili tretmana liječnika i to koristeći uputnicu HZZO-a. Važno je napomenuti da liste čekanja same po sebi nisu ništa što ne viđamo svugdje u svijetu. Po izjavama Milanovića vidimo da, dok je bio premijer, nije tolerirao slobodan rad nadležnih tijela, već se rado informirao i utjecao na stvari za koje po zakonu ne bi smio znati. To je nedopustivo ponašanje u normalnoj demokraciji. U našem zdravstvenom sustavu radi osoblje - i liječnici i medicinske sestre i svi drugi zdravstveni djelatnici - koje svoj posao obavlja neumorno, požrtvovno i visokostručno. Zdravlje je temelj svakog napretka, a zdravstveni sustav ne smije biti predmet dnevnopolitičkog nadmudrivanja.

U slučaju da se Vladi izglasa nepovjerenje, biste li u konzultaciji s predstavnicima saborskih klubova pokušali odrediti novog mandatara ili biste odmah išli prema raspisivanju novih izbora?

Ne bih ništa takvo za sada anticipirao i špekulirao. U takvim slučajevima držao bih se Ustava i zaštite interesa građana i države.

Ne uspijete li pobijediti na predsjedničkim izborima, hoćete li ostati u politici ili se vraćate zdravstvenoj i znanstvenoj karijeri?

Pobijedit ću na izborima! Jer 29. prosinca i nakon toga 12. siječnja iduće godine biramo između Zapada i Istoka, kamo nas vuče Zoran Milanović. Između rada za Hrvatsku i nastavka petogodišnjeg ljenčarenja predsjednika na odlasku, na račun poreznih obveznika. Između kulturnog i civiliziranog dijaloga te agresije vulgarnosti, političkog divljaštva i primitivizma, čega je Milanović slika i prilika. Građani žele promjenu!