Globalne cijene hranu divljaju zbog poskupljenja žitarica i uljarica, što je pak rezultat najgore suše u SAD-u od 1936. godine i slične katastrofalne oskudice oborina u poljoprivrednim područjima Rusije i Južne Amerike.

Trenutno svjedočimo trećem najvećem porastu globalnih cijena žitarica i uljarica u posljednjih pet godina, no najgore tek dolazi. Prema posljednjoj procjeni grupe Rabobank, cijene hrane u svijetu dosegnut će povijesne rekorde u prvom kvartalu iduće godine, nakon čega će nastaviti rasti.

Do lipnja 2013, cijene proizvoda iz UN-ove košarice prehrambenih proizvoda mogle bi narasti za 15 posto u odnosu na aktualnu razinu, upozoravaju stručnjaci banke.

'U idućoj godini svjetska ekonomija ponovno će ući u razdoblje agflacije, dok zalihe žitarica i uljarica padaju na kritično nisku razinu, što indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) gura iznad procjena iz veljače 2011', napominju analitičari.

Arapskom proljeću prethodio rast cijena hrane

Indeks indicira kako će se kretanja cijena prehrambenih namirnica vjerojatno reflektirati na cijene na policama trgovina.Za političare, inflacija u prehrambenom sektoru signalizira probleme, jer visoke cijene hrane povećavaju vjerojatnost socijalnih nemira.

'Politika i ekonomija su nerazdvojne, što je vidljivo na primjeru Arapskog proljeća, kojemu je prethodio rast cijena hrane', navode menadžeri Hermesa u nedavnom izvješću.

No niti jedna kriza u konačnici ne izgleda jednako. Rabobank smatra da će učinak na potrošače ovog puta biti manje bolan u usporedbi s 2008, u doba ozbiljnih nestašica pšenice i riže. Razlog je u tome što se aktualne nestašice odnose više na ljetinu za stočnu hranu, poput kukuruza i soje.

Smanjenje zaliha pšenice i razne zabrane izvoza riže 2008. godine ograničile su količinu žitarica raspoloživih za direktnu konzumaciju. Danas, cijene vlaknastih žitarica poput riže i pšenice manje su za 30 posto od rekordnih dosega iz 2008. godine.

Sa životinjskih proteina na vlaknaste žitarice

Dok pritisak na stočnu industriju povećava cijene mesa, potrošači bi se mogli prebacivati sa životinjskih proteina na vlaknaste žitarice.

Cijene hrane u svijetu rastu u veoma različitim ekonomskim okružjima, uz usporavanje kineske potražnje i dužničke probleme Zapada koji zadržavaju svjetski rast. Iako takva situacija smanjuje pritiske za rast cijena, rizici ostaju jer države nastoje umiriti građane.

Baš kao i 2008, gomilanje zaliha od strane države, ograničenja u trgovini i drugi oblici intervencija i dalje su značajna prijetnja, upozorava Rabobank, dodajući da će se 'zaraza' državnog intervencionizma pokazati kontraproduktivnom na međunarodnoj razini, jer se države upuštaju u 'začarani krug' protekcionizma, pogoršavajući situaciju s cijenama hrane.

Konkretnije, očekuje se da će deficitarna ljetina imati velike posljedice na mesnu i mliječnu industriju, jer zbog povećanih troškova stočne hrane rastu cijene u trgovinama.

Kratkoročno, proizvođači bi mogli na rast cijena reagirati češćim klanjem životinja, što bi povećalo opskrbu mesom. No konačan rezultat sveo bi se na smanjivanje stada životinja, što će smanjiti proizvodnju mesa i mlijeka i potaknuti rast cijena.