Pozitivne komentare na račun izgleda prve ultrabrze solarne stanice za električna vozila Elen Leaf u Zagrebu dobile su njezine dizajnerice Ana Banić Göttlicher i Maša Vukmanović te autor tipskog projekta i glavni projektant Ivan Galić. Dok pohvale za kombinaciju produkt dizajna, vizualnih komunikacija i arhitekture stižu autorima, oni se i dalje fokusiraju na osmišljavanje dobrog koncepta i trajnog dizajna koji će ostati za iduće generacije. Svoju formulu uspjeha Ana Banić Göttlicher u razgovoru za tportal sažima u odgovarajućoj ravnoteži između funkcionalnosti, originalnosti i trajnosti u vizualnom smislu, iako je svjesna dizajnerske promjenjivosti kroz vrijeme. No koliko je ono što radi i stvara prepoznato u Hrvatskoj?
Iza nje je već 15 godina dizajnerske karijere, a s Mašom Vukmanović 2005. otisnula se u privatne vode otvorivši Offstudio. Devetogodišnja suradnja rezultirala je brojnim projektima i nizom izložbi i obje sada imaju status samostalnih umjetnica.
'Bavila sam se širokim spektrom od grafičkog i produkt dizajna do prostornih intervencija. To se često odnosilo na dizajn prodajnih i izložbenih prostora, gdje se kombiniraju elementi grafičkog i produkt dizajna te konceptualnih radova, a bavila sam se i projektima vezanim za kulturu. Najdraži mi je total dizajn koji uključuje cjeloviti dizajn, od logotipa i vizualnog identiteta, preko promotivnog materijala i ambalaže, do dizajna ureda ili prostora, gdje sve prožima ista ideja i jedinstven potpis osmišljenog dizajna', govori za tportal Ana Banić Göttlicher.
Privlače ju uvijek natječaji koji uključuju više područja dizajna, kao i suradnja s profesionalcima iz drugih struka, a smiješe joj se i međunarodni projekti.
'Nadam se u vrlo skoroj budućnosti realizirati internacionalnu suradnju na relaciji Hrvatska - Italija, odnosno Zagreb - Rim s kolegicom dizajnericom koja ima višegodišnje iskustvo s izuzetno poznatim klijentima. Riječ je o nečemu bitno drugačijem od mojeg dosadašnjeg rada s obzirom na potencijal i sličnosti u promišljanju, ali i otvaranje prema vanjskim tržištima', najavljujući nove suradnje detalje ne otkriva Banić Göttlicher.
Suradnju s HEP-om ističe kao dobar primjer toga kako se dizajn može primijeniti i realizirati u praksi u Hrvatskoj, što je rezultiralo funkcionalnim, ekološkim i vizualnim poboljšanjem prostora i svakodnevnice. Imaju li i koliko posla produkt dizajneri u Hrvatskoj?
'Teško je to reći jer nemam uvid u njihova poslovanja pa niti u to donose li ostvareni poslovi i financijsku dobit, što je također važno. Kao i kod svake druge djelatnosti, treba raditi, ali od toga treba moći i živjeti. U razvijenijim državama, da se tako izrazim, dizajner ima ključnu ulogu u cijelom nizu djelatnosti koje uključuju dizajn. Zapadne industrije davno su prepoznale značenje dizajna i posao dizajnera je više tražen, a i bolje plaćen. U Hrvatskoj je ipak došlo do promjena na bolje tijekom zadnjeg desetljeća te se danas uloga dizajnera sve više prepoznaje i prihvaća', odgovara Banić Göttlicher.
Smatra kako Hrvatsko dizajnersko društvo u velikoj mjeri doprinosi osvještavanju uloge i značenja dizajna u društvu dok raspisivanje javnih natječaja smatra važnom stavkom u širenju i prepoznatljivosti dizajna i dizajnera. Toga bi, po njezinu mišljenju, trebalo biti i puno više.
'Sama bit dizajna kao djelatnosti u poslovnom svijetu, grubo rečeno, prodavanje je ideje, odnosno idejnog rješenja, dakle nečega što tek treba nastati, a s obzirom na prirodu gospodarstva i poslovanja u Hrvatskoj, može se reći da se prepoznaju konture produkt dizajna kao zasebne djelatnosti. Međutim, kao i svaka druga djelatnost, uspjeh ovisi i o snalažljivosti te sposobnosti dizajnera pri pronalasku posla i njegovoj realizaciji', tumači ova dizajnerica koja drži kako su ona i njezine kolege trenutno u puno boljoj poziciji nego prije desetak godina.
Opisuje kako je tada praksa bila tražiti tri često neplaćena rješenja, a zbog previše opcija klijent se možda ne bi odlučio ni za jednu, što slikovito ilustrira i kupcem u trgovini koji 'stoji pred policom tražeći neki proizvod, ne može se odlučiti, odustaje i na kraju ne kupi ništa'.
'Prema portfoliju dizajnera lijepo se može vidjeti njegov princip rada i promišljanja te mu dati povjerenje, a rezultati će sigurno biti izvrsni. Postoji samo jedno pravo rješenje koje komunicira na pravi način, a ako se traže tri li više, onda niti jedno nije to', govori Ana.
Ona smatra kako je zapadna kultura poslovanja i gospodarstva davno prije Hrvatske utemeljila dizajniranje vizualnog identiteta u proizvod, čime se on ističe među konkurencijom, a u konačnici se i bolje prodaje. Ključna uloga u tome poslu pripada upravo dizajneru.
Nekoliko produkt i grafičkih dizajnera iznimno je cijenjeno i poznato u inozemstvu zahvaljujući izvrsnim radovima i višegodišnjoj praksi koja nije odraz samo izvrsnosti, već i njihove sposobnosti komunikacije i prezentacije rada i proizvoda. Medijski prostor pune samo najuspješniji, ali ima i puno drugih talentiranih i uspješnih dizajnera na globalnoj razini. Ne bih mogla izdvojiti nijednog posebno, a poznati domaći i svjetski grafički i produkt dizajneri su izvrsni, često čak i inovatori. U svakom slučaju njihovi radovi izazivaju divljenje, ali jednako tako me nerijetko oduševljavaju i neki studentski radovi ili obična skica nekog nepotpisanog autora koja ima potencijala biti genijalna ili to već jest', objašnjava ova hrvatska dizajnerica koja, ovisno o projektu, zna raditi i po 18 sati na dan po nekoliko tjedana uzastopno pa čak i na tri računala istovremeno.
Unatoč poslu koji obožava, dizajnerici Ani Banić Göttlicher obitelj je ipak uvijek na prvom mjestu, posebice otkada ima sada dvogodišnjeg sina.
