Čović je, odgovarajući na pitanje o trenutačnom stanju odnosa s Hrvatskom, kazao kako je bez obzira na prividne napetosti on 'krajnje prijateljski' i takav treba i ostati.

Najavio je kako će se o otvorenim pitanjima nastaviti razgovarati na najvišoj razini, a prvu takvu prigodu očekuje u listopadu kada bi u službeni posjet BiH trebala doći hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

'Prvo pitanje koje trebamo riješiti je pitanje granica', kazao je Čović dodavši da su članovi Predsjedništva BiH za nedavna posjeta Aleksandra Vučića Sarajevu 'u tišini' našli rješenje za otvorena granična pitanja sa Srbijom, koja bi trebala biti tehnički potvrđena najkasnije do kraja godine.

Jedina rješena granica u regiji trenutačno je ona između BiH i Crne Gore, a Čović drži kako je nužno po istom modelu što prije utvrditi preciznu granicu BiH s Hrvatskom i Srbijom čime bi, kako je kazao, bio napravljen ogroman iskorak u regiji.

Istaknuo je kako i dalje vrijedi privremeno rješenje iz graničnog ugovora Tuđman-Izetbegović, potpisanog 1999., kojega bi trebalo ratificirati, a jedini 'nešto složeniji' problem vidi u dogovoru oko granične crte kod Kostajnice.

Potporu konačnom rješavanju tog pitanja kao i drugih u međusobnim odnosima, poput statusa imovine, Čović očekuje i od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Nema jedinstvenog stajališta protiv gradnje mosta

Komentirajući nastavak prijepora oko gradnje Pelješkog mosta Čović je kazao kako sve ono što se u proteklim tjednima i mjesecima o tome govorilo iz BiH predstavlja stajalište pojedinaca, a ne tijela vlasti.

Opovrgnuo je i tvrdnje bošnjačkih dužnosnika kako postoji jasno stajalište Predsjedništva BiH protiv gradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje granice na moru. 'Nema jedinstvenog stajališta tročlanog Predsjedništva. Da ga ima ja bih ga štitio', kazao je Čović dodajući kako su na djelu nadmudrivanja u javnosti koja samo nanose štetu BiH.

Konstatirao je kako je Pelješki most zapravo trebao biti izgrađen još prije šest godina, a to se nije dogodilo samo zbog gospodarskog stanja u Hrvatskoj. Tada, podsjetio je Čović, gradnja mosta nikome u BiH nije predstavljala problem.

Uvjetovanjima i ucjenama se ne postiže ništa

Predsjedatelj Predsjedništva BiH upozorava kako se uvjetovanjima i ucjenama ne postiže ništa jer bi u takvom slučaju Hrvatska, primjerice, mogla dovesti u pitanje incijativu BiH da dio Jadransko-jonske autoceste na pravcu od Ploča ka Dubrovniku ide preko njena teritorija. 

'Sve je  to dio političkog igrokaza kojega pravimo sami sebi', kazao je Čović zaključivši kako je stoga besmislena i deklaracija o protivljenju gradnji mosta što ju je ranije ovog tjedna  usvojio Zastupnički dom parlamenta BiH.

Komentirajući različite tvrdnje o tome koja je razina opasnosti od islamističkog terorizma u BiH Čović je kazao kako će tražiti da sve sigurnosne službe izvijeste Predsjedništvo BiH o stvarnom stanju 'kako se ne bi sami sebi izrugivali' iznošenjem različitih stajališta i ocjena.

Čović je najavio i kako bi u listopadu u Zastupničkom domu parlamenta BiH trebala biti pokrenuta rasprava o izmjenama izbornog zakona kako bi se zaštitila prava svakog konstitutivnog naroda. Također je naveo kako će tijela vlasti BiH poduzeti dodatne napore da bi se do kraja godine omogućilo aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), iako BiH nije ispunila davno postavljeni preduvjet odnosno dovršetak procesa uknjižbe vojne imovine na državu, ustvrdivši da je aktiviranje MAP-a za BiH iznimno važno sa sigurnosnog stajališta i to za cijelu regiju.