Tri muškarca u utrci su za predsjednika subotnjim izborima: aktualni potpredsjednik Lai Ching-te iz Demokratske progresivne stranke (DPP), Hou Yu-ih iz Kuomintanga (KMT) i Ko Wen-je iz manje Narodne stranke Tajvana (TPP).

Otočje s 23 milijuna stanovnika, udaljeno samo 180 kilometara od kineske obale, smatra se primjerom demokracije u Aziji, ali ga Kina smatra svojim odmetnutim teritorijem.

Peking je u četvrtak pozvao tajvanske birače da donesu "pravu odluku" i kritizirao favorita Lai Ching-tea kao "ozbiljnu opasnost" zbog stavova u korist neovisnosti Tajvana.

"Ovi izbori izazivaju povećani interes, osobito zato što je geopolitički kontekst regije vrlo značajno evoluirao od posljednjih izbora 2020. godine, najviše u smislu vojne, političke i informacijske prisile Kine na Tajvan", objasnio je AFP-u Marc Julienne, voditelj za kineska pitanja pri Francuskom institutu za međunarodne odnose (Ifri).

"Trokut Kina - Sjedinjene Države - Tajvan postaje sve napetiji", dodao je.

"Suverena i neovisna država"

Status Tajvana jedno je od najžešćih pitanja rivalstva Kine i Sjedinjenih Država, glavnog vojnog saveznika tog teritorija. Washington planira poslati "neformalno izaslanstvo" na otočje nakon izbora.

Šef američke diplomacije Antony Blinken sastat će se u petak u Washingtonu s Liu Jianchaom, šefom međunarodnog odjela Centralnog komiteta Komunističke partije Kine.

Sjedinjene Države "smatraju da tajvanski birači trebaju slobodno i bez vanjskog uplitanja odlučivati o svom novom vođi", rekao je glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel u četvrtak.

Peking je cijeli tjedan povećavao diplomatski i vojni pritisak na Tajvan, a u četvrtak je pet kineskih balona ponovno prešlo središnju liniju koja odvaja taj autonomni otok od Kine, objavilo je tajvansko ministarstvo obrane koje je uočilo i deset aviona i šest ratnih brodova.

SAD je upozorio Kinu da ne reagira na rezultate izbora u obliku "dodatnog vojnog pritiska ili prisilnih akcija".

Peking je u četvrtak uzvratio Washingotnu da se "ne upliće u izbore ni u kojem obliku kako bi se izbjeglo ozbiljno narušavanje kinesko-američkih odnosa".

Favorit prema anketama je Lai Ching-te, čija stranka tvrdi da je Tajvan već de facto neovisna država.

KMT, glavna oporbena stranka, zalaže se pak za približavanje Kini.

"Tajvan je suverena i neovisna država", smatra Monica, 48-godišnja pristaša Lai Ching-tea. "Zato biramo našeg novog predsjednika", rekla je.

"Tajvan ne pripada Kini", rekla je 31-godišnja biračica Sylvia.

"Vojna akcija"

Peking je 2016. godine prekinuo svu komunikaciju na visokoj razini s Tajvanom prosvjedujući zbog izbora aktualne predsjednice Tsai Ing-wen iz stranke DPP.

"Kina strahuje da će se reizabrana administracija DPP-a pod vodstvom Laija založiti za formalnu neovisnost Tajvana, što Peking prijeti da će spriječiti vojnom akcijom", naglasio je James Crabtree, stručnjak pri Europskom vijeću za međunarodne odnose (ECFR).

No "povećane napetosti oko Tajvana predstavljaju pravi problem za Washington koji pokušava ublažiti vlastite napetosti s Kinom", dodao je.

Lai Ching-te u utorak je još jednom osudio pokušaje Pekinga da se upliće "svim sredstvima" u tajvanska pitanja, što uključuje "političko i vojno zastrašivanje".

Obećao je da će održati dijalog s Kinom, ali upozorava: "Prihvaćanje kineskog načela 'jedne Kine' nije pravi mir. Mir bez suvereniteta je poput Hong Konga. To je lažni mir".

"Moramo izraziti Kini našu želju da razgovaramo", rekao je Ko Wen-je iz TPP-a u četvrtak. Ali "želimo sačuvati našu demokraciju, našu slobodu i naš način života", dodao je.