Lista poreznih dužnika koju Porezna uprava tradicionalno objavljuje jednom godišnje - kolokvijalno 'lista srama' - i ove godine nešto je kraća, za oko 1900 tvrtki i privatnih osoba. No iznos koji ukupno duguju državi prvi put u posljednje vrijeme narastao je s lanjskih 8,5 milijardi kuna na ovogodišnjih 1,3 milijarde eura, odnosno 9,8 milijardi kuna
Na listi se nalazi 34.095 obveznika koji zadovoljavaju kriterije da imaju dospjelih i neplaćenih više od nekadašnjih 300 tisuća kuna (tvrtke), 100 tisuća kuna (fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti) i 15 tisuća kuna (fizičke osobe).
To se odnosi na sve dospjele i neplaćene obveze poreza, doprinosa, carina, trošarina i ostalih davanja, ali ne i na one obveznike kojima je odobrena odgoda, eventualno obročno plaćanje duga ili njegovo reprogramiranje ili su možda u predstečajnoj nagodbi, odnosno u postupku osobnog stečaja potrošača.
vezane vijesti
Drugim riječima, oni koji su pokazali ozbiljnu namjeru platiti svoj drug i na tome zbilja rade na listi se ne nalaze.
Javna objava dužnika na svojevrsnoj listi srama uvedena je 2012. godine, u vrijeme ministra financija Slavka Linića, kada se na njoj nalazilo oko 7000 tvrtki, 13.000 obrta i 102.000 građana koji su zajedno dugovali oko 30 milijardi kuna. Do ove godine iznos se kontinuirano smanjivao - dijelom zbog bolje naplate, ali velikim dijelom i zbog zastare, pogotovo od sistemske promjene iz 2017. godine. Od tada se, naime, na zastaru pazi po službenoj dužnosti, a ne više kao do tada po podnesenom zahtjevu obveznika.
Šest godina nakon utvrđivanja duga nastupa zastara i on se sistemski otpisuje iz poreznih evidencija - bilo po prijavi samih obveznika, bilo rješenjem Porezne uprave.
Na najnovijoj listi dužnika, objavljenoj ovog vikenda, stoga nema nekih imena koja su u proteklim godinama zabavljala javnost: Nadana Vidoševića, koji je dugovao fantastičnih 13,7 milijuna kuna, ili recimo Davora Šukera, čiji je dug iznosio šest milijuna kuna. Za prvoga se ne može utvrditi da je podmirio svoje obveze, plaćanjem ili pozivanjem na zastaru, dok je drugi prije nekoliko godina prodao stan i svoj saldo kod Porezne uprave sveo na nulu.
Na listi nema ni Igora Štimca, a koji je godinama ustrajno vukao dug nešto veći od pola milijuna kuna, no na njoj se i dalje nalazi novinar Davor Butković s dugom od 194 tisuće eura, tijekom godina smanjivan zbog zastare. Cijeli je tu i niz bivših i sadašnjih nogometaša od kojih Porezna uprava potražuje različite iznose, a nasumičnim pregledom uočili smo bivše igrače Dinama Amira Rrahmanija i Iyayija Atiemwena te Hajduka Marka Futacsa i Antu Ercega, koji danas nastupa za Istru.
Tvrtke
U kategoriji tvrtki na čelo je izbilo OMS - Upravljanje, poznato iz goleme afere pronevjere prirodnog plina u Ini, koje duguje nevjerojatnih 61,4 milijuna eura.
Damex gradnja u stečaju, u vlasništvu nekadašnjeg 'kralja papira' Marinka Mikulića, duguje 24,8 milijuna eura, a građevinska tvrtka Ante gradnja, zagrebačkog poduzetnika Ante Jurkovića, 11,8 milijuna eura. Na popisu se od ove godine nalazi Tvornica duhana Udbina, sa sjedištem u Zagrebu, koja na ime trošarina duguje čak 21,3 milijuna eura. Iz poslovnih registara vidljivo je da je u njoj pokrenut postupak predstečajne nagodbe, no Porezna uprava je svu trojicu odgovornih osoba u njoj pojedinačno zadužila za iznose od 21 milijun eura, pa se oni nalaze i na vrhu liste privatnih dužnika.
Reakcija OMS-a: Imamo novac, podmirit ćemo dug
Nakon što je objavljeno da je OMS - Upravljanje najveći dužnik u Hrvatskoj reagirali su iz same tvrtke. Kažu da poštuju sve pozitivne pravne propise te uredno i na vrijeme podmiruju porezne obveze. 'Dokaz tomu je i činjenica da Porezna uprava nikada nije pronašla niti jednu jedinu nepravilnost u postupanju predmetnog društva. S obzirom na vrlo visoke iznose predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala, društvo OMS-Upravljanje d.o.o. je redovito bilo u preplati, a što je vidljivo iz poreznih kartica s datumom obračuna 1. veljače 2023. Iz navedenog je također vidljivo kako je društvo OMS-Upravljanje d.o.o. bilo u značajnoj preplati poreza i 6 mjeseci nakon neosnovanog otvaranja istrage od strane USKOK-a, a koje je u potpunosti ugasilo bilo kakvu poslovnu aktivnost navedenog društva OMS-Upravljanje d.o.o.', priopćili su.
Naglašavaju da je novac koji je 'blokiran na računu i više nego dovoljan za podmirenje obveza, pa i onih na ime dodatnog poreza na dobit' (ekstraporez na dobit). 'S tim u vezi tijelima progona je predloženo da se taj novac 'prebaci' na račun Porezne uprave, na ime zatvaranja dospjelog poreznog duga, međutim taj prijedlog je prošao bez odgovora. Stoga se još jedanput naglašava da društvo OMS-Upravljanje d.o.o. nije na listi poreznih dužnika svojom voljom, odnosno svojim izborom da ne plaća dospjele porezne obveze, već isključivo uslijed činjenice da nadležna tijela ne žele navedeni dug podmiriti iz blokiranih sredstava koja se i dalje, za tu namjenu, nalaze na računu.'
Građani
U kategoriji 'građani' nakon njih opet se nalazi 72-godišnji Zvonimir Staničić iz Zagreba, uz čije ime se i dalje veže dug od 10,8 milijuna eura: on je još prije deset godina tvrdio da je njegova tvrtka zapravo služila kao 'protočni bojler' u naftnom biznisu, a on je zbog obiteljske tragedije to slabo kontrolirao.
Kod rekordera koji se nalaze na samom vrhu liste često postoje različiti sporovi: poduzetnik Mirko Rapić prije dvije godine dugovao je 47,3 milijuna kuna, a danas se uz njegovo ime veže znatno manjih 2,9 milijuna eura. On sam tvrdio je da je država zapravo dužna njemu zbog oduzimanja koncesije, blokade i upropaštavanja tvrtke s petstotinjak radnika te da ima i tri pravomoćne presude u svoju korist. Tu je i dalje nekadašnji tajkun Željko Žužić s 5,64 milijuna eura duga.
Splitska odvjetnica Doris Košta duguje 293 tisuće eura, gotovo jednako kao i prije tri godine.
'Jamčim nekretninom koja je vrijedna skoro tri puta više od tog duga i Porezna uprava je na nju upisana, prema tome ja od duga nisam pobjegla', rekla je Košta ovog vikenda za Novu TV.
Njezina kolegica iz Pule Asja Piplović također godinama vuče dug koji iznosi 1,28 milijuna eura, uglavnom na ime PDV-a i poreza na dobit.
Ima li smisla lista srama?
Koliko objava liste srama uopće ima smisla ako se na njoj često povlače iste tvrtke i isti građani te kako je moguće da se porezi godinama ne uspijevaju naplatiti čak ni od javnih osoba za koje je evidentno da imaju prihode, tportal je upitao poreznog stručnjaka Danka Sučevića.
'Moguće je zbog niza razloga, recimo zbog stanja u pravosuđu. Lista koju objavljuje Porezna uprava, naime, sastavljena je na osnovi njenih vlastitih podataka i zaduženja građana i tvrtki, dok oni s druge strane imaju mogućnost sudskog osporavanja takvih rješenja i to vrlo često koriste. Porezna uprava cijelo vrijeme ih tereti bez obzira na to što se vode sudski postupci', objašnjava Sučević.
'Što se tiče fizičkih osoba, moguće je da se protiv njih vode ovršni postupci i da im se usteže dio primanja, no ako se radi o većim iznosima duga, takve ovrhe ne smanjuju ukupne iznose - dapače, moguće je da ne pokrivaju čak ni trošak kamata', dodaje Sučević.
Po njemu, objava liste Poreze uprave svejedno itekako ima smisla jer je omogućeno da javnost provjerava postoje li eventualno pogodovanje i selektivno postupanje prema dužnicima, a u poslovnim krugovima ovi podaci se provjeravaju kako bi se utvrdio bonitet tvrtke, odnosno njeno uredno izvršavanje obveza.
Sama Porezna uprava objavila je da 'kontinuirano provodi ovršne postupke protiv svih poreznih dužnika, neovisno o visini duga ili veličini subjekta', te da se njena interna lista formira jednom mjesečno na razini svake županije. Ustanovili su, kažu, i novu Službu za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza, a ako utvrde da netko namjerno, organizirano i sustavno izbjegava platiti svoj dug, recimo prijenosom na druge osobe, potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela. Tvrde da zbog toga i podnose kaznene prijave, no ne otkrivaju njihov broj.
Sama lista koju objavljuje Porezna uprava teško je prohodna i nije omogućeno njeno automatsko pretraživanje, a iz godine u godinu nedostaju neki podaci koji bi za javnost svakako bili značajni - primjerice, jesu li dužnici uklonjeni s popisa jer su podmirili svoja dugovanja ili su ih eventualno dogurali do roka od šest godina, nakon čega se proglašava zastara, a iznosi uz njihovo ime otpisuju. Porezna uprava nikada se nije izjasnila ni o jednom pojedinačnom slučaju s liste.
Što kažu brojke
Od 2017. godine, kada je uvedeno to da se na zastaru pazi po službenoj dužnosti, otpisane su milijarde eura dugovanja prema državi - najviše u prve tri godine, kada su brisana potraživanja u iznosu od 15,5 milijardi kuna, od čega je 6,8 milijardi kuna glavnica, a 8,7 milijardi kamata. Tu se radilo uglavnom o desetljećima starim obvezama koje su se provlačile kroz evidencije premda su bile nenaplative. No i u idućim godinama proglašavale su se zastare i otpisivali dugovi: u 2018. godini za 90.778 obveznika, i to 0,74 milijarde kuna glavnice i 0,54 milijarde kuna kamata. Iduće, 2019. godine dug je otpisan za 56.667 obveznika, 0,51 milijarda kuna glavnice i 0,34 milijarde kamata, a tijekom 2020. godine otpisan je za 54.816 obveznika, i to 0,46 milijardi kuna glavnice i 0,29 milijardi kuna kamata.
U 2021. godini za 56.284 porezna obveznika izvršen je sistemski otpis duga u iznosu od 441,28 milijuna kuna glavnice i 251,46 milijuna kuna kamata, a po podnesenim zahtjevima poreznih obveznika te pazeći na nastup zastare po službenoj dužnosti, službenici Porezne uprave otpisali su 137,9 milijuna kuna glavnice i 205,9 milijuna kuna kamata.
Treba reći da se ovi otpisi odnose na sve dužnike, a ne samo one čija su imena objavljena na popisu najvećih dužnika. Poreznu upravu ipak smo upitali koliko je poreznog novca i ove godine otišlo u vjetar, ostalo nenaplativo i na koncu otpisano. Više od 80 milijuna eura.
'U 2023. godini ukupno je zbog nastupa zastare prava na naplatu (po službenoj dužnosti, po zahtjevu poreznih obveznika te godišnjim sistemskim otpisom) otpisano ukupno 80.065.302 eura/603.252.017 kuna, od čega se 41.669.788 eura/313.961.017 kuna odnosi na glavnicu dok se 38.395.514 eura/289.291.000 kuna odnosi na kamate', odgovorili su za tportal iz Porezne uprave.
