Više od četiri godine, otkako je osnovana, tvrtka Državne nekretnine d.o.o. muku muči s više od pet tisuća nekretnina u državnom vlasništvu, za koje se mora brinuti i na njima zaraditi. Da u tom segmentu godinama vlada kaos, dokazuje činjenica da su se zbog državnih nekretnina u proteklom razdoblju osnivale i gasile agencije, potom i državni ured, da bi dolaskom na vlast Andreja Plenkovića ovaj vrući krumpir dobio i ministarstvo.

U tom procesu 2013. osnovana je tvrtka Državne nekretnine d.o.o. koja je u ime države iznajmljivala, održavala, obnavljala ili pak utjerivala dugove za nadležno tijelo, a što je danas Ministarstvo državne imovine.

Tvrtka financira samu sebe, nije korisnik državnog proračuna i trenutačno ima 69 zaposlenih, što je gotovo dvostruko više nego na samom startu 2013. godine.

Kako i sami priznaju, zbog opsega posla svake godine zaposleno je oko pet djelatnika više. Prosječna plaća im je oko 6.200 tisuća kuna neto. Zadaća tvrtke upravljanje je nad više od pet tisuća nekretnina u vlasništvu RH. Na popisu su kuće, stanovi i poslovni prostori, ali i rezidencijalni objekti i diplomatsko-konzularna predstavništva.

Prihodi su im od 2014. godine narasli s 45 na 76 milijuna kuna, dok je dobit rasla s 16 na 21 milijun kuna. No unatoč tome, tvrtka u prošloj godini nije reinvestirala nijednu kunu u državne objekte koje bi tim novcem mogla obnoviti i na njima zarađivati, već je dobit uplaćena u državni proračun.

Takav je pristup, neslužbeno doznajemo, koštao fotelje bivšu šeficu tvrtke Katarinu Čop Bajde, koju je na čelu tvrtke krajem listopada zamijenila Renata Sabo. Da je pred njima velik posao, s obzirom na to da se dosad nije reinvestiralo, potvrdili su u Državnim nekretninama za tportal.

'Velik postotak funkcionalnih nekretnina nije maksimiziran u komercijalnom korištenju. Organiziranijim i modernijim upravljanjem te planiranim promjenama u strukturi i procesima povećat će se fond nekretnina koje su u funkciji i privest će se svrsi. Očekivano je i ulaganje u postojeće kroz razvojno-projektne pristupe. Riječ je o predstojećem poslu koji bi omogućio povećanje iskorištenosti nekretnina i vrijednosti imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koja je višegodišnji neiskorišteni potencijal', kazali su nam.

Riječ je o 13,4 posto nekretnina koje su prazne i izvan funkcije te bi, ako se u njih uloži, mogle donositi novac državi, a ne generirati trošak.

Državne nekretnine tako su u nekoliko navrata javnim pozivom nudile državne stanove građanima u najam. Veći broj tih stanova bio je izuzetno derutan i zapušten, stoga je i cijena kvadrata bila niska. Na tom se primjeru plastično vidi da je država mogla, da je uložila sredstva, te nekretnine iznajmiti po višoj cijeni.

Usto, Državne nekretnine imaju problema s naplatom pa im tako potraživanja za najamninu ili zakup u 2016. godini iznose više od 17 milijuna kuna, što je sedam milijuna kuna više nego 2014. Sukladno tome, Državne nekretnine pokreću i sudske postupke radi naplate potraživanja i postupke deložacije bespravno useljenih stanova.

Iza tih brojki kriju se komplicirani pojedinačni slučajevi, ljudi koji su u nekretninama u vlasništvu države po 40, 50 i više godina, poput onih iz Rudarskog naselja u Glogovcu kod Koprivnice. Njima prijeti ovrha jer su im Državne nekretnine retrogradno poslale račune za uvećanu najamninu unazad tri godine.