Tužiti ili ne tužiti, tužiti za što, za što ne tužiti, tko je u prednosti, oni koji su konvertirali kredite iz švicarskog franka u euro, ili oni koji nisu i što je sa svim ostalim kreditima s valutnim klauzulama odgovorila je u razgovoru za HRT 4 profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić
Studija svih pravnih posljedica konverzije kredita iz švicarskog franka u euro, čiji je autor profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maganić koja je gostovala na HRT-u, pokazala je više segmenata, a ono što ističe je:
'Prvo je pitanje kolektivne pravne zaštite koja je trajala osam godina, a to je pitanje djelotvornosti kolektivne pravne zaštite. S druge strane ne možemo reći da su naši sudovi relativno brzo odgovarali na zahtjev s obzirom na to da je neprestano postojala mogućnost izjavljivanja novih pravnih lijekova, što je prolongiralo cijeli taj postupak koji je pokrenut 2012. Prva odluka je donesena 2013. s obzirom na to da su bile izjavljene žalbe 2014. je bilo prvo pravomoćno utvrđenje ništetnosti promjenjive kamatne stope. Visoki trgovački sud je već tada pravomoćno utvrdio da je ugovorna odredba ugovora o kreditu u švicarskom franku, da dio koji se tiče ugovorne odredbe promjenjive kamatne stope ništetan, rekla je.
vezane vijesti
Maganić je rekla kako je država željela intervenirati jednom zakonoskom mjerom da omogući građanima koji su imali ugovor o kreditu zaključen s valutnom klauzulom u švicarskom franku, prvo omogući konverziju, da postojeći ugovor zamijeni novim.
'Bitno je reći da je ta konverzija djelovala retroaktivno. To znači da je dovele potrošače u poziciju u kojoj bi on bio da je zaključio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u euru. To znači da se dogodilo s učinkom od 2015. ne stoji. Ona je dakle retroaktivno vratila potrošača u tu poziciju', rekla je Maganić.
'Stvari se razvijaju dalje, 2018. se utvrđuju da je ništetna valutna klauzula u švicarskom Franku. To je dosta polemike izazvalo i dandanas, prava potrošača se iznimno brzo razvija, snažno razvija, mi ne znamo ni sad kako će sve to na kraju završiti, objasnila je ova profesorica.
Upleo se Visoki trgovački sud, Ustavni sud, Vrhovni sud, cijela ta priča je dovela tu priču do totalnog apsurda.
'Imamo utvrđenje pravomoćne promjenjive kamatne stope iz 2014. a ovo drugo iz 2018. I sada o tome još u povodu revizija odlučuje Vrhovni sud 2019. Međutim, imamo novi institut prema zakonu o parničnom postupku koji omogućava da u pogledu nekog važnog pitanja Vrhovni sud izrazi svoje pravno shvaćanje, rekla je.
Dodala je kako su zapravo banke bile pritisnute od strane države zakonom da zaključe te ugovore, ponude potrošačima njihovo zaključivanje, a potrošači su mogli ili nisu morali.
'90% ih je zaključilo ugovor o konverziji, a 10% nije', rekla je Aleksandra Maganić.
