Većina saborskih klubova podržala je danas izmjene Zakona o kaznenom postupku, no promjene u zakonodavnom okviru nisu naišle na odobravanje HDZ-a. Podsjetimo, do izmjena ZKP-a došlo je nakon što je u srpnju Ustavni sud djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe tog zakona, kako bi se oštećenicima i okrivljenicima osigurala viša razina pravne zaštite, a tužiteljstvu učinkovitiji alati za rad
Jedna od najvažnijih izmjena jest ona koja kaže da Državno odvjetništvo nakon završetka istrage mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona. Ako se radi o složenim predmetima, taj rok bit će 30 dana, a u izvanrednim situacijama rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno dodatnih 30 dana ako se radi o složenim predmetima.
Predstavljajući izmjene ZKP-a resorni ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da je, za razliku od prvog čitanja, u zakon ugrađen 'osigurač' prema kojem će se postupak moći ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji nije podigao optužnicu.
Miljenić je kazao da izmjene zakona preciziraju pojam financijskih istražitelja, kako bi se povećala kvaliteta borbe protiv financijskih malverzacija i otkrivanje nezakonito stečene imovine.
Upravo taj dio naišao je na odobravanje Hrvatskih laburista koji smatraju da je upravo najveća vrijednost zakona to što će omogućiti da se opljačkana imovina pljačkašima oduzme.
'Kada hapse bivše ministre, predsjednike bilo vlade, bilo komore, kada hapse ministre te državne činovnike za koje se opravdano sumnja su opljačkali stotine milijune eura, narod ovako zbori - odležat će nekoliko godina na državnoj košti ili skrbi, a potom postati slobodni građanin koji će uživati u plodovima svoje pljačke; neka vrate novac, to će im biti veća kazna od one zatvorske. Da, ono što je stečeno privatizacijskom pljačkom, korupcijom, lihvarenje, švercom droge, prijevarama... treba pljačkašima oduzeti, čim kraćim postupkom', rekao je Branko Vukšić.
Najisplativije ulaganje, smatra Vukšić, bit će Bajićevi financijski 'izvidnici', za koje se laburist nada da neće nasjedati na fore poput Sanaderovih.
'Sve sam te desetine ili vjerujem stotine milijuna eura zaradio prodajom erotskih fotografija. Profite poput Sanaderovih nije ostvarivala ni američka pornografska industrija. To što si je sve priuštio Vidošević, svakom je laiku bilo sumnjivo. Opravdanje, njegovo opravdanje - imao sam nos za ulaganje, pije vodu jedino kod budala i jataka', kazao je Vukšić.
HDSSB-ov Josip Salapić osvrnuo se, pak, na problem koji se i dalje ponavlja - curenje informacija iz istraga u medije.
'Imamo posljednji slučaj jednog velikog istražnoga postupka, gdje je policajac u suradnji s medijima pustio neke informacije van ne štiteći onoga koji je eventualno osumnjičenik u tome postupku. Ovaj zakon, kao i Kazneni zakon i svi koji su povezani u postupku, a tiču se postupanja policije, Državnog odvjetništva, USKOK-a i svih onih u postupku, da bi se zaštitio interes Republike Hrvatske, moramo dodatno zakonski osnažiti. Jer može pasti cijeli postupak zbog nekih ljudi koji su neprofesionalni', rekao je Salapić.
No dok je većina klubova podržala izmjene ZKP-a, protiv su bili u HDZ-u, čiji je Davorin Mlakar uvjeren da će izmijenjeni zakon uvesti nesigurnost i kaos u pravosudni sustav jer će istovremeno na snazi biti tri ZKP-a i dva Kaznena zakona.
'Bit će izuzetno teško raditi. Porast će broj ukinutih odluka', uvjeren je Mlakar.
Osim nekoliko verzija najvažnijih kazneno-pravosudnih zakona, dodatno će stvar, kaže Mlakar, otežati i tzv. Lex Perković.
'Treba dodati i sada već famozni Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama članicama EU, a onda na to natovarene, da tako kažem, i izmjene Ustava, gdje uvodimo neke sasvim nepotrebne, nove i vrlo štetne odredbe koje se tiču nezastarijevanja kaznenih djela, ali tako da retroaktivno djelovanje zakona dovodi do nove pravne nesigurnosti, dovodi do novih problema u postupku rada na kaznenim stvarima i time ustvari ne gradimo sustav koji bi bio logičan, koji bi štitio ljudska prava, u ovom slučaju i prava osumnjičenika ili kasnije okrivljenika, ali isto tako i svih ostalih stranaka u postupku', rekao je Mlakar.
Odgovorio mu je ministar Miljenić. 'Ako mi osiguravamo bolje procesuiranje, ako štitimo prava okrivljenika, pa zar smo to trebali propustiti? Ja to ne mogu shvatiti. Ja i dalje ne mogu razumjeti poziv da se ovaj zakon ne donese da bi se čuvala pravna sigurnost. Koga? Kriminalaca, pa mi ovdje pooštravamo zakon. Ako želimo čuvati pravnu sigurnost kriminalaca, onda ga nećemo donijeti, ali to nam nije intencija. Dakle ne, kriminalci neće biti pravno sigurni, slažem se, ali to je njihov problem', kazao je Miljenić.