Stručnjaci tvrde da bi trebalo biti dovoljno plina za uobičajenu zimu, ali ako temperature padnu, države bi mogle biti prisiljene ograničiti mu pristup, što bi utjecalo na industriju i radna mjesta, piše u petak Politico.

Mogućnost hladnih udara ove godine - najvjerojatnije u prosincu - i dalje je 'vrlo realna', rekao je za taj portal Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

'Višesustavna sezonska prognoza' utemeljena je na podacima ECMWF-a, uz šest drugih nacionalnih prognostičara. Buontempo ističe da je predviđanje zimskog vremena ovako rano u jesen prepuno neizvjesnosti, a ključni čimbenici koji bi mogli utjecati na uvjete - osobito u siječnju i veljači - 'još nisu u igri'. No europske vlade koje se pripremaju za prvu zimu u energetskoj krizi ipak bi trebale biti oprezne zbog mogućnosti predbožićnih hladnoća koje bi stvorile dodatni pritisak na opskrbu kontinenta ukalupljenim plinom.

'Izlazimo iz toplog ljeta. Znamo da su zime sve blaže. Dakle možda smo skloni misliti da će zima biti blaga i da se ne moramo brinuti', rekao je Buontempo. 'Možda je to slučaj, ali prognoza koju objavljujemo danas i naše razumijevanje načina funkcioniranja klimatskog sustava ukazuju na to da postoji šansa za vrlo hladan udar te da je ove godine ta vjerojatnost - prije Božića - veća nego u normalnoj godini', dodao je.

Zahlađenje bi bilo povezano s takozvanim 'blokirajućim događajem' kada dugotrajni visoki tlak dovodi do anomalijskih istočnih vjetrova i nižih temperatura nad Europom. Trenutačno klimatski uvjeti pokazuju da je vjerojatnost za to malo veća nego inače. Ako se trenutni vremenski obrazac La Niñe s temperaturom površine mora nižom od prosječne u ekvatorijalnom Pacifiku zadrži do Nove godine - što nije nešto što se još uvijek može sa sigurnošću predvidjeti - to bi obično značilo blažu drugu polovicu zime.

Još nije utvrđen nijedan drugi ključni čimbenik za određivanje vremena u siječnju i veljači - polarni vrtlog, prsten vjetra velike brzine koji okružuje Arktik. To onemogućuje bilo kakva čvrsta predviđanja o tom razdoblju.

Buontempo kaže da je za europske vlade važno što više koristiti postojeće podatke o klimatskim uvjetima i vjerojatnim vremenskim obrascima — ne samo za planiranje zbog mogućeg zahlađenja, već i za predviđanje potencijalnih razdoblja slabog vjetra i niske količine oborina koja bi mogla utjecati na proizvodnju obnovljive energije. 'Imamo na raspolaganju golemu količinu besplatnih i otvorenih podataka', rekao je Buontempo.

'Moramo ga pravilno koristiti jer je postao strateški važan.'

Navedena prognoza još uvijek sadrži neizvjesnosti, a energetska tržišta obično obraćaju veliku pozornost na dugoročnu prognozu koja se objavljuje u studenom i uključuje većinu glavnih čimbenika za vremenske prilike u drugom dijelu zime.