Krivak je imenovan sucem Općinskog građanskog suda u Zagrebu tek prije četiri mjeseca. Točnije, 27. svibnja, na 56. sjednici Državnog sudbenog vijeća, a ta je odluka u Narodnim novinama objavljena tek početkom rujna. Na stranicama DSV-a još mu nije objavljena ni imovinska kartica. Prije imenovanja Krivak je bio viši sudski savjetnik-specijalist na Općinskom sudu u Novom Zagrebu.

Krivak, zbog čije su odluke danas uslijedile burne reakcije, za portal Index prokomentirao je sporno rješenje. 'Gledajte, ja ne mogu komentirati svoju odluku zato što sam sve napisao u obrazloženju, sve što sam smatrao da je bitno. Odluka je podložna žalbi i mislim da će druga strana iskoristiti to svoje pravo i nemam potrebe... odluke suda se naprosto na taj način ne mogu komentirati. Ja moram sve što mislim napisati u obrazloženju tako da to svi mogu vidjeti i pročitati. I s tim se onda složiti ili ne složiti, to je stvar na koju sud ne može utjecati, uvijek vam jedna strana nije zadovoljna odlukom, naravno', rekao je Krivak.

Na pitanje je li ikad imao kontakte s Buljan Flander ili Poliklinikom, kratko je rekao: 'Ne mogu vam davati takve izjave, to nema veze s ovim predmetom konkretnim.'

Krivak se u medijima spominjao već ranije kada je Slobodna Dalmacija pisala o njegovoj inicijativi, odnosno prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog čega je Ustavni sud ukinuo odredbu da policajci ne smiju imati tetovaže.

'Nemam nikakve izravne veze s policijom. Za vrijeme služenja vojnog roka sprijateljio sam se ročnikom koji je imao veliku tetovažu na ruci, a koji je želio postati policajac. Upravo mi je on skrenuo pažnju na to da tetovirane osobe ne mogu proći liječnički pregled prilikom prijema u policiju. Zamolio me za savjet. Proučio sam navedeni Pravilnik MUP-a i zaključio da krši Ustavom zajamčenu zabranu diskriminacije i pravo svih državljana da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe. Naime, sporni Pravilnik stavlja u nejednak položaj tetovirane i netetovirane kandidate za prijam u policiju, odnosno tetovirane i netetovirane policijske službenike a da za to ne postoji opravdan i razuman razlog. Mislim da tetovaža može biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi samo ako se može povezati s nekom tjelesnom ili duševnom bolešću koja se može medicinski odrediti - dijagnosticirati. U tom slučaju to medicinsko stanje će biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi, a ne sama tetovaža. Tetovaža, kao takva, je naprosto stanje na koži nastalo unošenjem pigmenta boje i ništa više od toga', rekao je tada Krivak.