Prva od četiri javne rasprave o prijedlogu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu dokazuje da je to jedan od presudnih poljoprivrednih zakona. Pred dvoranom Hrvatske gospodarske komore u Osijeku punom poljoprivrednika, poslovnjaka i općinara pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner navela je porazne podatke zbog kojih su nužne korjenite promjene u poljoprivrednoj politici i proizvodnji.

Gantner je krenula s poznatim podacima s kojima hrvatska poljoprivreda nikako ne izlazi na kraj više od 20 godina. Obrađujemo gotovo trostruko manje obradivog zemljišta nego prijelomne 1991. godine, proizvodimo manje i uvozimo više. Sa 3,2 milijuna hektara spali smo na 1,2 milijuna hektara obrađenog zemljišta. Uz neprestane isplate milijardi poticaja, ulaganja i unapređenje poljoprivredne opreme, od te godine svi pokazatelji proizvodnje u pravocrtnom i stalnom su padu.

Gantner je to pokazala dijagramima na primjerima stočarske i ratarske proizvodnje. 'Toliko malo proizvodimo da za početak trebamo postići zadovoljenje vlastitih potreba i onda razmišljati o izvozu', poručila je Gantner, koja je u Ministarstvo poljoprivrede došla s mjesta docentice Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Konkretno, za pokrivanje vlastitih potreba dovoljno imamo samo žitarica, peradi i jaja, mandarina, vina i maslina

Gantner kaže da novi zakon što prije treba pokrenuti proizvodnju na 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, što bi trebalo otvoriti 50 tisuća novih radnih mjesta na selu i državnom proračunu donijeti novih sedam milijardi kuna godišnje. Proteklih godina država je u zakup izdala tek 260 tisuća hektara.

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, jedan od glavnih prisutnih kritičara, rekao je da zakon ne valja jer, osim što županijama oduzima 25 posto prihoda od iznosa zakupa, zakomplicirat će dodjelu zemljišta preko specijalizirane agencije.

'Vojska općinskih uprava 10 godina nije uspjela provesti posao dodjele državnog zemljišta, pa kako će to brže napraviti Agencija za poljoprivredno zemljište?' pitao je Šišljagić.

Denešu Šoji, saborskom zastupniku mađarske manjine, upravo to je dokaz da su općinari odugovlačili sa zakupljivanjem i potvrda da konačno treba proraditi Agencija za poljoprivredno zemljište. Šoja smatra da zakon treba doraditi – da se jasno vide kriteriji o vrednovanju gospodarskog programa na osnovu kojega se dodjeljuje zakup, da u odlučivanju trebaju sudjelovati predstavnici lokalne zajednice i kako će se kontrolirati zabrana podzakupa.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, uopćeno je poručio da je zakon u izradi, 'zelena jabuka' koja uz sve sugestije najesen treba biti 'crvena jabuka' i da poziva seljake da primjedbe šalju Ministarstvu.

Iz pune dvorane čule su se primjedbe o definiciji poljoprivrednog zemljišta pod kojim bi se smatralo i ono koje je 'moguće privesti poljoprivrednoj proizvodnji'. Za Gantner to su zarasle šikare koje, međutim, šumari vode kao 'ostale šume' ili 'poljoprivredno-šumsko zemljište' prikladno za lov.

Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, založio se za rasprodaju državnog zemljišta domaćim poljoprivrednim proizvođačima pozvavši se na 'naše djedove' u čije su vrijeme zemljišta bila privatna.

Tada, oko 1910. godine, prosječna površina posjeda iznosila je nešto više od tri hektara, danas 5,2 hektara, a to, izgleda, nije uzor Ministarstvu koje sada pokušava kvalitetno gospodariti jednim od zadnjih ostataka socijalističke poljoprivrede. Nakon što su bivši kombinati, raspoređeni po regionalnoj osnovi, objedinjavali sve faze poljoprivredne proizvodnje – od polja preko prerade do stola – od prevrata 1991. preuzela ih je nekolicina privatnika, ali 890 tisuća hektara ipak je ostalo državno.

Za nešto manje od godine dana naša gospodarstva i tvrtke konkurirat će poljoprivrednicima u EU-u u čijim zemljama prosječna veličina poljoprivrednih posjeda deseterostruko premašuje hrvatski. To su, na primjer, Švedska, Francuska, Engleska i druge.

Prema Gantnerinom izlaganju, jedan od ciljeva novog zakona je okrupnjavanje i sprečavanje novog komadanja zemljišta. Zato se ukida i naturalni povrat oduzetog zemljišta, umjesto čega će bivšim vlasnicima država isplatiti naknade. 'Ovom mjerom želimo zadržati veličinu posjeda', poručila je Gantner.

Prihod od zakupa, čvršći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i ulaganje u zemljište i infrastrukturu, razlozi su zbog kojih u Ministarstvu ne žele rasprodati poljoprivredno zemljište. Ministar Tihomir Jakovina to je očito odlučio još početkom mandata kada je u siječnju općinarima zabranio daljnje radnje na prodaji državne zemlje, suspendiravši tako dio odredbi aktualnog zakona.

Javne rasprave o ovom zakonu slijede sutra u Zagrebu, u srijedu u Splitu i četvrtak u Rijeci.