Svijet planira proizvesti dvostruko više ugljena, nafte i plina do 2030. nego što bi bilo primjereno ciljevima ograničavanja globalnog zagrijavanja, objavili su UN i znanstvenici šaljući novo upozorenje zbog klimatskih promjena.
Neki od najvećih proizvođača fosilnih goriva u svijetu, među kojima Australija, Kina, Kanada i SAD, su zemlje koje uvelike povećavaju proizvodnju tih goriva.
Temeljem Pariškog sporazuma iz 2015. države su se obvezale dugoročno ograničiti prosječni porast globalne temperature na do dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje te uložiti dodatne napore kako taj porast ne bi premašio 1,5 celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
vezane vijesti
Cilj od 1,5 stupnja Celzija zahtijeva smanjenje godišnje proizvodnje fosilnih goriva oko šest posto u razdoblju od 2020. do 2030.
Umjesto toga zemlje planiraju prosječno godišnje povećanje proizvodnje od dva posto što bi do 2030. rezultiralo više nego dvostrukom proizvodnjom u odnosu na onu koja bi omogućila ograničenje porasta temperature na ne više od 1,5 stupnja Celzija.
Od 2020. do 2030. godišnje bi trebala pasti globalna proizvodnja ugljena 11 posto, nafte 4 posto i plina 3 posto da bi se postigao taj temperaturni cilj.
No vlade planiraju godišnji porast proizvodnje od dva posto za svaku od te tri vrste goriva.
"Jaz je veliki i zemlje planiraju proizvesti 120 posto fosilnog goriva više do 2030. nego što bi bilo u skladu s ciljevima ograničavanja porasta temperature do 1,5 celzijeva stupnja",navodi se u izvješću.
Izvješće je objavio Program UN-a za okoliš (UNEP) u suradnji sa stručnjacima nekoliko međunarodnih instituta - Štokholmskog instituta za okoliš, Međunarodnog instituta za održivi razvoj te više sveučilišta.
Izvori energije koji stvaraju ugljik suočeni su sa sve više ograničavajućih propisa zbog kojih postaju manje privlačni za ulagače i korporacije.
"Tvrtke su počele uvažavati rizike sankcija, rizici za vlade su slični no s posljedicama po stotine milijuna ljudi", kaže Mike Coffin, analitičar za Carbon Tracker.
"Bez obzira na to brinu li proizvođači fosilnih goriva za fizički utjecaj na klimatske promjene, moraju uvidjeti utjecaj pada prihoda od fosilnih goriva na njihova gospodarstva i poduzeti mjere da diverzificiraju", dodaje on.
Ove je godine pandemija koronavirusa i posljedična zatvaranja čitavih zemalja dovela do kratkotrajnog pada proizvodnje fosilnih goriva i procjenjuje se da će iznositi sedam posto, navodi se u izvješću UNEP-a.
Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden obećao je da će ukinuti subvencije za fosilna goriva vrijedne milijarde dolara godišnje no sigurno će biti suočen sa snažnim otporima zastupnika u Kongresu, čak i među demokratima.
Prema skupini Climate Action Tracker koja analizira politike vlada prema klimi i ograničavanju globalnog zagrijavanja, svijet će uz sadašnje proizvodne planove zabilježiti povećanje globalne temperature od 2,9 stupnja Celzija do kraja stoljeća.
Kad bi sve vlade ispunile ciljeve o poništenoj emisiji ugljika do 2050. globalno zagrijavanje moglo bi se zaustaviti na 2,1 celzijeva stupnja.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji 2020. mogla bi biti druga najtoplija godina od početka mjerenja nakon rekordne 2016.
"Ovogodišnji razorni požari, poplave i suše te drugi vremenski obrasci služe kao moćni podsjetnici zašto moramo uspjeti u borbi protiv klimatskih promjena", kaže Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a.
"Čovječanstvo vodi rat protiv prirode. To je samoubojstvo. Priroda uvijek vrati - i to već sad čini sa sve većom snagom i bijesom", poručio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ovog tjedna u New Yorku.
On ističe da postizanje mira s prirodom mora biti "najveći, najveći prioritet za svakoga i svagdje".
