'Sukladno dogovoru postignutom između Poliklinike Medikol i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, realizaciju Projekta PET/CT u Republici Hrvatskoj provodi Poliklinika Medikol', napisano je u dopisu HZZO-a koji je upućen KBC-u Rijeka kada je 5. veljače 2009. zatražio nabavu PET/CT-a. Bila je to odbijenica, a po istom modelu odbijeni su i zahtjevi KBC-a Osijek i Jordanovac. Ministar Milinović na upit tportala odgovara da ne zna na koji je to projekt HZZO mislio, a šef HZZO-a Strizrep odgovara pak da je on samo slijedio upute Ministarstva i da 'ih ne može provjeravati'
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi osiguralo je od 2007. godine Poliklinici Medikol monopol za pretrage PET/CT-om putem dogovora o zajedničkom Projektu PET/CT, pri čemu je privatna poliklinika odredila i cijenu pretrage i dinamiku godišnjeg rasta broja pacijenata, ekskluzivno doznaje tportal.
Iz dokumentacije koju posjedujemo može se zaključiti da je privatni poslovni plan širenja Medikola na šest centara uz unosnu financijsku potporu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dogovoren još u mandatu ministra Nevena Ljubičića, a da ga je aktualni ministar zdravstva Darko Milinović nastavio provoditi i podupirati, unatoč činjenici da takav dogovor nije pretvoren u formalni ugovor između dviju strana, zato da bi se izbjeglo kršenje zakonskih odredbi o monopolu.
Milinović je vjerojatno zbog toga zadnjih dana javnosti prešutio činjenicu da je KBC Rijeka 5. veljače 2009. godine službeno zatražio da bolnica sama pokrene nabavu PET/CT uređaja po modelu javno-privatnog partnerstva, nakon čega je od direktora HZZO-a Tihomira Strizrepa stigla odbijenica s obrazloženjem da je jedino Medikol ovlašten za otvaranje PET/CT centara!
'Sukladno dogovoru postignutom između Poliklinike Medikol i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, realizaciju Projekta PET/CT u Republici Hrvatskoj provodi Poliklinika Medikol. Kako bi se osiguranim osobama Zavoda osigurala jednaka dostupnost u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na dijagnostički postupak PET/CT, a uzimajući u obzir standard EU prema kojemu je jedan takav uređaj potreban na milijun stanovnika, projektom PET/CT predviđeno je stavljanje u funkciju četiri PET/CT uređaja na području Republike Hrvatske (regionalni centri Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), stoji u dopisu koji je 19. ožujka 2009. godine KBC-u Rijeka uputio Strizrep, obavještavajući bolnicu da od njih i KB Osijek očekuje da 'što prije započnu s realizacijom Projekta u suradnji s Medikolom'.
Sve to bez obzira na činjenicu da je KBC Rijeka, prema dopisu upućenom HZZO-u, 'zaprimila više ponuda u kojima se različiti partneri nude za različite modele financiranja nabave i eksploatacije uređaja PET/CT'.
Ista je stvar 2009. godine napravljena nakon što su KB Osijek i Bolnica Jordanovac zatražili samostalnu nabavku PET/CT-a.
Suočen sa sadržajem dokumentacije, ministar Milinović je uporno ponavljao kako osobno nije potpisao nikakav ugovor s Medikolom o provođenju ovakvog projekta, niti je ikad našao takav ugovor u Ministarstvu. Upitan temeljem čega je onda HZZO postupao i odbijao sve druge ponude za nabavu uređaja za državne bolnice, ministar je kratko kazao da ne zna.
'Nisam ja pisao te odbijenice, nego HZZO, pa morate pitati njih', kazao je Milinović, ponavljajući da nije znao da je itko ikada uputio službeni zahtjev za nabavku skupog uređaja.
Strizrep pak tvrdi da je pisao odbijenice, znajući za ugovorni odnos između HZZO-a i Medikola koji se, po njemu, nije mogao raskinuti bez štete po Zavod:
'Ja sam slijedio upute i ugovore, pa ne mislite valjda da bih ja morao provjeravati ima li Ministarstvo zdravstva doista neki projekt s Medikolom ili ne?! Mi smo servis Ministarstva i provodimo njihove odluke', tvrdi Strizrep.
Da je vlasnik Medikola imao neformalni dogovor s vrhom zdravstvene administracije da će HZZO plaćati skupe usluge pretrage PT/CT-om, a on tako širiti svoje poslovno carstvo, svjedoči dokument 'Ponuda ugovaranja usluga PET/CT-a' upućen HZZO-u 6. studenoga 2007. s naslovom 'Sažetak Projekta PET/CT Centra poliklinike Medikol' u kojemu ravnateljica Medikola Ivanka Trstenjak Rajković obavještava Zavod o dinamici nabavke aparata, nakon što je jedan već instaliran u Vinogradskoj bolnici.
Najavljuje se otvaranje centara u Splitu, Rijeci, Osijeku i još jednog u Zagrebu, a o kakvoj se sprezi radilo, najbolje govori podatak da je Medikol u ovom dokumentu stavio i cijenu pretrage (1300 eura), te dinamiku godišnjeg rasta broja pretraga od 25 posto nakon otvaranja svakog novog centra!
Tako se pokazuje da je zdravstveni sustav zadnje tri godine precizno slijedio poslovne upute privatnog biznismena: pretraga košta više od devet tisuća kuna, a broj pacijenata skakao je sa 4500 na 6500.
'Ponudu za taj projekt dobio je i očito prihvatio tadašnji direktor Zavoda Većeslav Bergman i ja se slažem s vašom primjedbom da je ovakvo što neuobičajeno. Ja sam samo poštovao obaveze iz ugovora koji je bio na snazi sve do konca 2009. godine, jer nisam vidio načina da se taj ugovor prekine bez štete po Zavod. Što se tiče povećanja broja pacijenata temeljem proširenih indikacija, za to smo 2008. godine dobili pozitivno mišljenje od Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu i tu se smatram potpuno čistim', kaže Strizrep.
Dokumenti koje posjedujemo nedvojbeno dokazuju da je zdravstvena administracija kontinuirano od 2007. godine financijski podupirala jednu privatnu zdravstvenu inicijativu, nakon očito neformalnog dogovora koji je Medikol ostvario s političkim centrima 2007. godine.
Neosporno je i to da je teško oštećen zdravstveni proračun, iako Milinović to negira: iz financijskih izvješća HZZO-a za 2006. i 2005. godinu vidi se da su ukupni troškovi za liječenje naših ljudi u inozemstvu po rješenju Zavoda (tu je i PET pretraga i ostali postupci) iznosili nešto više od 10 milijuna kuna godišnje, dok se Rajkovićevom Medikolu davalo 60-ak milijuna kuna godišnje.
Do komentara Bergmana i Ljubičića nismo uspjeli doći.