Prvog siječanjskog vikenda, ujedno prvog takvog otkako je Hrvatska pristupila šengenskom prostoru, na vanjskim granicama prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori vladale su nesnosne gužve - od nekoliko sati za ulazak u Hrvatsku iz nekoliko pravaca iz BiH, preko četiri sata na prijelazu Karasovići južno od Dubrovnika, do nevjerojatnih devet sati na Bajakovu
Vozači su uglavnom prosvjedovali trubljenjem, a granični policajci i carinici su, kako je dojavilo nekoliko sugovornika tportala, u jednom trenutku čak počeli propuštati automobile i putnike bez ikakve kontrole kako bi barem donekle smanjili pritisak.
Službeno se to nije dogodilo, kao što se službeno od 1. siječnja na ovim granicama ništa nije promijenilo: šengenski režim, kažu u hrvatskoj policiji, ondje se ionako provodi već nekoliko godina…
vezane vijesti
'Zbog velikog broja putnika koji se nakon godišnjeg odmora vraćaju iz domovine u zapadnu Europu spremni smo za granične prijelaze s pojačanim intenzitetom, uobičajenim za ovo doba godine. Posebno teška situacija je na izlazu iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku, na graničnom prijelazu Batrovci, gdje dolazi do zastoja na sredini granice zbog sporosti hrvatskih graničnih vlasti', objavila je u nedjelju poslijepodne Uprava Carine Srbije.
No odašiljanje strelica prema hrvatskim policajcima i carinicima po svemu sudeći nema previše osnove jer je u istom priopćenju objavljeno da se i na ulazak iz Srbije u Mađarsku, drugu zemlju članicu Schengena, na graničnom prijelazu Horgoš, u tom trenutku čekalo više od šest sati. Što se, dakle, dogodilo ovog vikenda i možemo li očekivati slične gužve u budućnosti te mogu li se eventualno pronaći neka alternativna rješenja, za tportal su komentirala dva hrvatska prometna stručnjaka.
'Ne, to se ne bi trebalo redovito događati. Iza nas je karakterističan vikend završetka godišnjih odmora, pravoslavnog Božića u nama susjednim zemljama i početka sezone skijanja, pa je nastao 'koktel' putnika na granicama', objašnjava stalni sudski vještak za promet Stanko Smodlaka.
On dodaje da se šengenski režim naprosto mora provoditi jer nakon prelaska ovih granica 'više nema zaustavljanja do Pariza ili Berlina' - izuzev eventualno na naplatnim kućicama Hrvatskih autocesta, koje bi tek iduće godine trebale uvesti sustav beskontaktnog plaćanja cestarine.
'To će za Hrvatsku biti puno veći problem već ove turističke sezone', upozorava Smodlaka.
Predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović u osnovi se slaže:
'Osnovni uzrok ovakvih gužvi proteklog vikenda jest činjenica da se pravoslavni Božić poklopio s vikendom u kojemu obično završavaju godišnji odmori u susjednim državama i u kojemu se velik broj radnika vraća u države zapadne Europe. Gužve nisu neuobičajene, događaju se u svim državama, a nijedan prometni sustav nije dizajniran tako da bez problema 'proguta' jedan vršni sat ili dan u godini. Ova situacija dogodila se sada i rijetko će se ponavljati', smatra prof. Ševrović.
'Nijedna država nije dovoljno bogata da svoje kapacitete prilagođava vršnim opterećenjima jer bi to značilo da će oni biti neiskorišteni preostala 364 dana u godini. Ni Njemačka to ne bi učinila. U pravilu, službeno je dozvoljeno tridesetak sati preopterećenja godišnje, a podnošljivo je i do 50 sati zastoja - no jasno, uvijek treba gledati postoji li mogućnost premošćivanja problema. U konkretnom slučaju granice za Srbijom, eventualno otvaranje manjih graničnih prijelaza u blizini, na koje bi se prilikom najvećih gužvi preusmjeravao promet', kaže Ševrović.
Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, dodaje, nije u interesu da ljudi čekaju na njenim granicama, pa čak ni kada se radi tek o tranzitnim putnicima prema drugim europskim državama - ako ni zbog čega drugoga, onda zbog imidža države. Kolaps na naplatnim kućicama Ivanja Reka, smatra, ozbiljna je najava onoga što će se događati u špici ovogodišnje turističke sezone.
'Treba uzeti u obzir i to da će ukidanje granica prema Sloveniji i Mađarskoj, ali i cijene goriva, koje su u Hrvatskoj trenutno niže, vjerojatno dovesti do povećanja tranzitnog prometa kroz našu državu. Po mojoj procjeni, on će narasti za oko deset posto. Najava ukidanja čeonih naplatnih kućica prema Bregani korak je u dobrom smjeru, ali beskontaktna naplata cestarine za Hrvatsku je sada apsolutni prioritet', zaključuje ovaj prometni stručnjak.
