Medijska industrija u ozbiljnim je problemima. Dio njih prouzročila je gospodarska kriza, ali puno veći dio njih loša uređivačka politika. Tomu u prilog govori i nedavna izjava glavnog tajnika Hrvatskog novinarskog društva Vladimira Lulića. On, naime, kaže da se krivci za loše stanje u medijima trebaju tražiti u vlastitim redovima te u promašenim uređivačkim politikama koje su se orijentirale na velike oglašivače i 'žuti sadržaj' koji je bio u funkciji podilaženja čitateljima.

Rješenje problema mnogi vide u vraćanju kredibiliteta novinarskoj profesiji, a osnovni preduvjet za to je često vrlo zanemarivano obrazovanje novinara. Budući da se svijet medija pod utjecajem tehnologije drastično mijenja, jasno je da i novinari, ali i urednici, moraju svoju profesiju obavljati prema novim pravilima. Više nije dovoljno samo puko izvještavanje. Novinari budućnosti moraju biti u mogućnosti sveobuhvatno sagledavati stvari uz sposobnost korištenja novih tehnologija, ali i poslovno promišljati medij u kojemu rade.

Kako to funkcionira u praksi, pokazali su apsolventi Visoke novinarske škole Katarina Zorić i Branimir Lozej koji su na nedavno održanim Dubrovačkim medijskim danima imali zapažen nastup. Katarina Zorić govorila je o digitalizaciji televizije te o pripremama HRT-a, Nove TV i RTL-a za promjene koje digitalno doba donosi. Riječ je o temi koja u Hrvatskoj još nije obrađena na takav način, a dala je dobar uvid u stanje na sve tri hrvatske televizije s nacionalnom koncesijom. Zanimljivu temu predstavio je i Branimir Lozej koji je govorio o društvenim stranicama Facebooku i Tvwitteru te načinu na koji ih hrvatski tiskani mediji koriste. Branimir je ukazao na nedovoljnu iskorištenost popularnih društvenih mreža koje tiskanim medijima mogu poslužiti na brojne načine.

Osim studenata VNŠ-a, novi način promišljanja medija pokazala je i prodekanica za nastavu Visoke novinarske škole Iva Biondić. Ona je govorila o prednostima iPada u novinarstvu, a popularni uređaj ocijenila je kao savršenu platformu za moderno novinarstvo koje čitateljima omogućuje potpuno novo iskustvo konzumiranja vijesti, ali i dodatnih sadržaja koji idu uz vijesti. Primjerice, jedna od važnijih prednosti iPada su aplikacije koje omogućuju čitanje raznih novina, stripova, gledanje fotografija, filmova i mnoge druge stvari bez potrebe spajanja na internet. Prodekanica VNŠ-a osvrnula se i na način naplate vijesti te je skrenula pozornost na tzv. Freemium model koji urednički i financijski razlikuje vijesti koje se ne naplaćuju od tzv. Premium vijesti koje donose dodanu vrijednost i naplaćuju se.

Način na koji se provodi obrazovanje novinara na Visokoj novinarskoj školi prepoznali su i u američkom ministarstvu za obrazovanje i kulturu koje vrhunskim predavačima iz zemalja istočne Europe i euroazijskih zemalja dodjeljuje prestižne američke stipendije Junior Faculty Development Programa, i to godišnje za svega pet predavača. Jedna od dobitnica vrijedne stipendije je i prodekanica VNŠ-a Iva Biondić koja će proći sveobuhvatan akademski 'trening program' u područjima američke specijalizacije. Osim toga, stipendija omogućava i dugoročnu suradnju s američkim kolegama.

'Ponosna sam što sam između toliko izvrsnih kandidata odabrana za ovu prestižnu stipendiju. Ujedno je to i dokaz da je prepoznata izvrsnost programa Visoke novinarske škole. Znanja i iskustva koja ću steći ovom stipendijom upotrijebit ću kako bih poboljšala program VNŠ-a te kako bih stvorila vrijedne kontakte za našu instituciju koji će moći koristiti i naši predavači i naši studenti za daljnje usavršavanje i profesionalni razvoj', ističe prodekanica Biondić.

Svoje čestitke na dobivenoj stipendiji prodekanici je poslao i veleposlanik SAD-a u Zagrebu, James B. Foley. Dakako, uspjehu prodekanice raduju se i studenti VNŠ-a koji će upravo zahvaljujući tomu dobiti nova znanja koja će ih nesumnjivo svrstati u red kvalitetnih novinara budućnosti, i to onih koji će moći mijenjati sliku medija u Hrvatskoj.