Sveučilište u Zagrebu dobilo je danas 221 novog doktora znanosti, koje je na svečanosti u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu promovirao rektor Aleksa Bjeliš
Kandidati su do zgrade Kazališta došli odjeveni u toge, u povorci od zgrade Sveučilišta, a svečanost je počela odavanjem počasti minutom šutnje preminulom predsjedniku Hrvatskog sabora Borisu Špremu. Poslije intoniranja državne himne, novim se doktorima znanosti, njihovim obiteljima i uzvanicima obratio rektor Bjeliš. Nakon što su kandidati prisegnuli, a rektor ih proglasio doktorima znanosti, oni su tradicionalnim prebacivanjem kićanke s lijeve na desnu stranu akademske kape ušli u novo akademsko zvanje.
Rektor Bjeliš svoj je govor počeo prisjećanjem na preminulog predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema nazvavši ga prijateljem Sveučilišta. 'Pridružujem se sjećanjima i zahvalnosti prema gospodinu Borisu Špremu, on je prije svega naš alumnik, naš student, a u zadnjim godinama, kada je obavljao važne dužnosti predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba i potom predsjednika Hrvatskog sabora, uvijek se iskazao kao prijatelj Sveučilišta koji uvijek konstruktivno, u svim situacijama koje smo sretali, a bilo ih je puno, s nama zajedno tražio rješenja i puno pomogao oko mnogih konkretnih stvari', istaknuo je rektor Bjeliš.
Bjeliš je rekao da je današnja promocija treća ove godine i da će, nakon još dvije u listopadu, ove godine broj promoviranih doktora znanosti biti oko 1.400, što je gotovo dvostruko nego 2011, kad je bilo 760 promoviranih, i gotovo trostruko više nego 2010, kad je bilo 496 promoviranih.
Po evidencijama Sveučilišta, do danas je počevši od 1877. u knjigama doktora upisano 19.885 imena, kazao je rektor Bjeliš. 'Danas ćemo stoga prijeći brojku od dvadeset tisuća doktora našeg sveučilišta. Pomislimo samo na čas što je Hrvatskoj u proteklih 135 godina značio taj neprekinut niz, popraćen jednako impresivnim nizom mentora i svih drugih koji su svim tim disertacijama doprinijeli', kazao je.
'Naša je obveza suprotstaviti se svakom pokušaju ili tendenciji relativiziranja ili zapostavljanja ključne uloge sveučilišta u sveukupnom, dakle i društvenom i gospodarskom, razvoju zemlje jer', istaknuo je, 'takvog razvoja nema bez kreativnosti na frontama znanstvenih i tehnoloških spoznaja.'
Promovirano je 49 doktora znanosti s Filozofskog fakulteta, 43 doktora znanosti s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, 25 s Medicinskog fakulteta, po 13 s Agronomskog, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, devetero doktora znanosti s Ekonomskog fakulteta, po sedmero s Hrvatskih studija i Stomatološkog fakulteta, po petero s Grafičkog te Kineziološkog fakulteta, po četvero doktora znanosti s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, Pravnog fakulteta i Šumarskog fakulteta, po troje s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i Fakulteta političkih znanosti, po dvoje s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Tekstilno-tehnološkog fakulteta te s dva studija Centra za poslijediplomske studije (Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost; Povijest stanovništva) i po jednog s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Muzičke akademije i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.