Po riječima ministra Marića, taj dokument nastavlja se dobrim dijelom na program konvergencije i nacionalni program reformi, usvojen krajem travnja.

"Ovo je dokument koji daje makroekonomski okvir projekcijskog razdoblja sljedeće tri godine i stavlja naglasak na tri ključne odrednice – makrookvir u smislu projekcija gospodarskog rasta glavnih agregata, tržišta rada, cijena, poreznih sastavnica BDP-a, potom prihodnu stranu proračuna te limita potrošnje državnog proračuna", kazao je Marić.

Istaknuo je da Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto.

Uzimajući u obzir rast gospodarstva, ali i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto.

Ta su kretanja, navodi se, određena očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, ali i fiskalnim učinkom daljnjeg poreznog rasterećenja.

„U prihodnu stranu proračuna smo ukalkulirali i nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja”, kazao je Marić. Dodao je da će se nešto više danas čuti i poreznim izmjenama, slijedi prethodna procjena učinka, potom javno savjetovanje, a na samoj sjednici Vlade taj paket poreznih izmjena bit će tijekom rujna.

U Smjernicama se navodi da se "najznačajnije izmjene odnose na promjene u sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada. Naime, od 1. siječnja 2019., s ciljem smanjenja regresivnog učinka PDV-a na najosjetljiviju skupinu građana, smanjuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće, čime se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka stanovništva".

U sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto.

"Time se ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, što otvara prostor za povećanje plaća. U sustavu poreza na dohodak, koji je u cijelosti prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto. Predlaže se i daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa 4 na 3 posto", navodi se u Smjernicama.

Što se proračunskih rashoda tiče, u 2019. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 139,1 milijardu kuna. U 2020. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 140,6 milijardi kuna i povećani su za 1,5 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu, dok su u 2021. ukupni rashodi planirani na razini od 141 milijardu kuna.

Najveće povećanje rashodne strane proračuna za iduću godinu, u odnosu na tekući plan za ovu godinu, očekuje se kod rashoda za mirovine i mirovinska primanja, u visini od 1,3 milijarde kuna.

Znatnije povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu očekuje se ina ime dječjeg doplatka, budući je nedavnim izmjenama zakonskih propisa otprilike 150.000 djece više u mogućnosti koristiti doplatak. Tako će se u idućoj godini za dječji doplatak izdvojiti ukupno 337 milijuna kuna, rekao je Marić.

Za ukupne mjere demografske obnove – dječji doplatak, naknade za dodatni porodiljski, opremu za novorođenčad i subvencioniranje stambenih kredita - rashodi će se povećati u odnosu na ovu godinu za 270 milijuna kuna.

Kamate vezane uz refinanciranje zaduženja cestarskog sektora doprinijet će rastu rashoda u proračunu za iduću godinu s gotovo 320 milijuna kuna, doprinos RH proračunu EU s 354 milijuna kuna, a provedba kurikularne reforme i ostalog u području znanosti i obrazovanja za 200 milijuna kuna, zaključio je Marić.

U Smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a.

Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, na u 2020. na 1,7 posto.