Iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji se u ime studenata i zalagao za donošenje novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, ističu kako je ovaj zakon pozitivan u svim kontekstima za studente.

'Studentima je zagarantirana isplata ugovorene naknade, i to u roku od 15 dana, što je prije bio najveći problem. Predviđeno je uvođenje digitalnog sustava, što će uvelike ubrzati sam proces i pojednostaviti administrativne zadatke studenata i poslodavaca. Uvedena je minimalna naknada, uvećanje naknade za obavljanje poslova nedjeljom, noću i blagdanima te je otvorena mogućnost za ugovaranje naknade za prijevoz i topli obrok', objašnjava član radne skupine za donošenje Zakona o obavljanju studentskih poslova Marko Lepoglavec iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Također, smatraju kako se konačno staje na kraj iskorištavanju studenata kao jeftine radne snage.

'Minimalna naknada je uvedena isključivo radi zaštite studenata zbog nemoralnih poslodavaca koji su iskorištavali studente u slaboj socioekonomskoj situaciji, pa je analiza tako pokazala i satnice između 10 i 14 kuna. Zakonom smo također uveli restrikciju poslodavcima da na istom radnom mjestu ne mogu ugovoriti poslovno uvjetovan otkaz radniku i zatim zaposliti studenta, čime smo uredili i taj segment zaštite radnika. Zakon je obuhvatio sve segmente i vjerujemo da konačno dobivamo uređen sustav', navodi Lepoglavec.

Što se tiče propisane minimalne satnice od 21,5 kuna, smatraju da se ona neće negativno odraziti na samo tržište jer je vezana iznosom minimalne plaće, pa kako se bude kretao rast i pad BDP-a te gospodarska situacija u RH, tako će se povećavati i smanjivati iznos minimalne naknade, 'što je najpošteniji i transparentan model'.

Najveća promjena odnosi se na izvanredne studente, a oko 40 tisuća njih će prvi put imati pravo zaposliti se putem studentskog ugovora. U zakonu je definicija pojma redovni student proširena na sve studente koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Iz Studentskog zbora vjeruju kako to neće negativno utjecati na redovne studente jer je ponuda poslova veća od same potražnje, 'pa tako ima dovoljno mjesta za sve studente'.

'Većina izvanrednih studenata upravo dijeli klupe i sluša predavanja s redovnim studentima, a njihov status je većinom reguliran kao izvanredan iz raznih razloga, zbog nedostatka bodova za upis na željeni fakultet ili se jednostavno taj program ni ne izvodi za redovite studente', ističe Lepoglavec i dodaje da su 'pravi izvanredni studenti', oni koji studiraju vikendima ili u večernjim terminima, već u radnim odnosima, a takvi studenti nemaju pravo na obavljanje poslova preko studentskih ugovora.

Propisane kazne do 100.000 kuna

Hrvatska gospodarska komora također smatra kako je ovaj zakon dobar za sve, i za studente i za poslodavce.

'Poslodavci u načelu ne vole da im se propisuju regulacije, ali kako je riječ o studentima, postoji potreba da se ujednače kriteriji i da se spriječi konkurencija. Studenti su često zloupotrebljavani te preko studentskih ugovora rade i osobe koje nisu studenti', navodi savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorko Vidović, dodajući kako uvođenje reda ide i u korist poslodavaca, da im se osiguraju nematerijalna prava, pa i kazne imaju svoju svrhu.

Naime, u zakonu su propisane kazne do 100 tisuća kuna za prekršaje od neisplate naknade studentu do fiktivnog ugovaranja poslova.

Sve više zapošljavanja na neodređeno

'Hrvatska, kao i druge zemlje, ne može pobjeći od činjenice sve fleksibilnijeg rada pa se može očekivati sve veći broj oblika zapošljavanja na neodređeno, privremeno, određeno vrijeme, studentski ugovor i slično. Zato je važno da država osigura što ujednačenija statusna i materijalna prava svih onih kojih rade', objašnjava Vidović.

Podsjetimo, Zakon o obavljanju studentskih poslova star je više od 20 godina te ne zadovoljava današnje potrebe studenata. Stoga je donesen novi prijedlog tog zakona kako bi se uspostavio mehanizam kontrole obavljanja studentskih poslova, neophodan radi njihove zaštite.

Ministarstvo je uputilo nacrt prijedloga u javnu raspravu još 9. studenog prošle godine, a ona je trajala mjesec dana, do 9. prosinca. Nakon toga novi zakon trebao je otići u saborsku proceduru te stupiti na snagu 1. siječnja ove godine, ali to se nije dogodilo.

Tek u veljači donesena je odluka o osnivanju radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona, u svibnju je upućen u saborsku proceduru, a početkom lipnja završeno je prvo čitanje.

Zakon je konačno 17. listopada došao u Sabor na raspravu, a izglasan je 19. listopada. Stupit će na snagu nakon proglašenja predsjednice RH u roku od osam dana i objave u Narodnim novinama.