Azil je 2015., po podacima Eurostata, zatražilo ukupno 1.255.600 ljudi: 362.800 Sirijaca, dvostruko više nego godinu dana prije, 178.230 Afganistanaca, četiri puta više, te 121.535 Iračana, sedam puta više.

Najviše ljudi azil je zatražilo u Njemačkoj  - 441.800 ili 35 posto ukupnog broja. Slijede Mađarska sa 174.400 zahtjeva za azil ili 14 posto, Švedska sa 156.100 ili 12 posto, Austrija s 85.500 ili 7 posto, Italija s 83.200 ili 7 posto i Francuska sa 70.600 ili 6 posto.

U Hrvatskoj je 2015., po podacima Eurostata, azil zatražilo 140 ljudi, 63 posto manje nego 2014. kada ih je bilo 380. Među njima 25 su bili Sirijci ili 18 posto, 10 ih je bilo s Kosova, a 10 iz Afganistana.

U odnosu na 2014., broj tražitelja azila najviše se povećao u Finskoj, za 822 posto, a slijede Mađarska s 323 posto, Austrija s 233 posto, Belgija s 178 posto, Španjolska s 167 posto i Njemačka s 155 posto.

U odnosu na broj stanovnika, najviše zahtjeva za azil podneseno je u Mađarskoj - 17.699 na milijun stanovnika, a slijede Švedska s 16.016, Austrija s 9970, Finska s 5876 i Njemačka s 5441 na milijun stanovnika.

S druge strane, najmanje ih je podneseno u Hrvatskoj - 34 zahtjeva na milijun stanovnika, zatim Slovačkoj gdje ih je bilo 50 na milijun, Rumunjskoj 62 na milijun, Portugalu 80 te Litvi 93.

Na europskoj razini, podneseno je 2470 zahtjeva za azil na milijun stanovnika.

Sirijci čine 29 posto ukupnog broja tražitelja azila u EU prošle godine, a gotovo polovica registrirana ih je u Njemačkoj 158.700.

Afganistanaca je bilo 14 posto. Gotovo polovica azil ih je zatražila u Mađarskoj 45.600 i Švedskoj 41.200.

Iračana je bilo 10 posto, a azil ih je najviše zatražilo u Njemačkoj 29.800, Finskoj 20.400 i Švedskoj 20.200.

Azil je u EU 2015. zatražilo 66.885 građana Kosova i 65.935 Albanaca.

Azil je zatražilo i 46.400 Pakistanaca, 33.095 Eritrejaca, 29.915 Nigerijaca i 25.360 Iranaca. Državljana ostalih zemalja bilo je 325.510.