Razmišljanja predsjednika Ive Josipovića, kako je i sam rekao, prvo su išla prema žrtvama i obiteljima žrtava ne samo tih zločina, nego i svih drugih 'strašnih zločina koji su se događali na području bivše Jugoslavije'.

'Kada je riječ o individualnoj krivnji, rekao bih da je riječ o nepravomoćnoj presudi, i kao i u drugim slučajevima kada presude nisam komentirao, neću ni ovu. Kada je riječ o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oni su za vrijeme rata bili ambivalentne naravi. Ja sam, po mom sudu, o nekim pogreškama hrvatske politike govorio na parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ali danas je vrijeme kada se okrećemo budućnosti. Hrvatska i BiH-a vrlo dobro surađuju, imamo zajedničku europsku budućnost i ono što je bilo u prošlosti nas ne smije opterećivati', kazao je Josipović.

Na istom tragu razmišljanja bio je i predsjednik Sabora Josip Leko, koji je kazao da presudu Haškog suda treba poštivati, sviđala nam se ona ili ne.

'Radi o prvostupanjskoj presudi, a tome treba dodati da iskustvo iz rada Haškog suda otvara da možemo očekivati i drukčiju drugostupanjsku presudu, posebno zato što vijeće nije bilo jedinstveno. Međutim, htio bih dodati da Hrvatska tu ima principijelan stav da sve zločine treba kazniti bez obzira s koje su strane učinjeni', kazao je Leko.

Što se tiče budućih odnosa Hrvatske i BiH, Leko se nada da 'obje zemlje imaju u vidu svoju budućnost i viziju budućnosti u Europskoj uniji' te 'da će nastaviti s dobrosusjedskom politikom i suradnjom kako bi oba društva i obje zemlje imale prosperitet i napredak u svim političkim i ekonomskim ciljevima'.