Od sutra, 1. travnja u Europskoj uniji se nakon 30 godina ukidaju proizvodne kvote za mlijeko. Tim povodom, jedna od udruga europskih proizvođača mlijeka organizirala je u utorak pred Europskim parlamentom mirni prosvjed kako bi ukazali na probleme s kojima se suočavaju. Oni su simbolično zastave 28 zemalja članica spustili na pola koplja, a ističu da se zastave velikih prehrambenih koncerna vijore visoko.

'Zbog očekivanog viška mlijeka, sada će veliki proizvođači diktirati uvjeti više nego ranije. Cijene će se strmoglaviti jer će europski farmeri imati manje tržišne moći da postignu cijenu koja bi pokrila troškove proizvodnje', izjavio je predsjednik udruge Europski odbor za mlijeko Romuald Schaber.

Njegovu zabrinutost dijeli i skupina hrvatskih proizvođača, koji su u organizaciji europske zastupnice Marijane Petir (HSS) doputovali u Bruxelles. Oni će u sklopu svog boravka u Bruxellesu posjetiti Europski parlament, razgovarati sa svojom zastupnicom o stanju u mljekarstvu i općenito o stanju u poljoprivredi te prisustvovati Glavnoj skupštini Europskog odbora za mlijeko gdje će se susresti s proizvođačima mlijeka iz drugih europskih zemalja.

'Bojimo se poplave mlijeka prema Hrvatskoj, očekujem pad otkupnih cijena mlijeka. Mljekara nam već najavljuje da će smanjiti cijenu za 15 lipa. Ponuda je velika, a potražnja mala', kaže Marko Gračaković, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novske.

Zastupnica Petir ističe da je mljekarstvo najugroženija grana hrvatske poljoprivrede, da hrvatski mljekari znaju imati manju otkupnu cijenu od onoga što su uložili u proizvodnju te da ih naročito ugrožava nepravedna praksa trgovačkih lanaca.

'Nažalost, hrvatski proizvođači ugroženi su nepoštenom trgovačkom praksom. Na naše tržište dolazi uvozno mlijeko, slabije kvalitete i jeftinije, a prodaje se kao domaće. U tome prednjače trgovački lanci koji pod robnim markama prodaju naše na tržištu drugih zemalja članica, a ono manje kvalitetno uvoze i prodaju pod tom istom robnom markom', rekla je Petir.

Europski zastupnik Davor Škrlec (ORaH) također je sudjelovao u simboličnom prosvjedu ispred zgrade Europskog parlamenta.

'U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina broj proizvođača mlijeka prepolovio, dok će ukidanje kvota biti finalni udarac malim proizvođačima mlijeka i dovesti u pitanje njihov opstanak. Trenutna otkupna cijena mlijeka od proizvođača nije pravedna naspram prodajne cijene u trgovinama. Kvote su bile jedini jamac zaštite proizvođača već potlačenog položaja unutar mljekarskog sektora', priopćio je Škrlec nakon prosvjeda.

'Rješenje su poljoprivredno-energetske zadruge u kojima će si naši mljekari osigurati ne samo egzistenciju, već biti konkurentni i uspješni na europskom tržištu', rekao je.

Sustav mliječnih kvota definitivno se napušta 31. ožujka. Uveden je 1984. kako bi se spriječila proizvodnja viškova, koji su se otkupljivani po visokoj cijeni da bi se na kraju bacali.

Mliječni sektor u Europi prolazi kroz velike promjene posljednjih godina. Prema podacima Komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u EU-u smanjen je za oko 200.000. Povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan je rekao da okrupnjavanje proizvodnje nije povezano s ukidanjem kvota, nego je dio šireg procesa koji ima mnogobrojne uzroke.

U Komisiji ističu da ukidanje kvota ne mora automatski značiti teži položaj za manje proizvođače, kojima preporučuje da se udruže u zadruge i tako kolektivno pregovoraju s otkupljivačima te da se usmjere na mliječne proizvode s većom dodanom vrijednošću, poput sira i da pronađu tržišnu nišu.

Ukidanje kvota uvodilo se postupno. Između 2009. i 2013. postupno su se za jedan posto godišnje smanjivale kvote kako bi se proizvođači pripremili.

Ukidanje kvota dočekuje se s oduševljenjem u pojedinim zemljama članicama jer u tom vide priliku za izvoz svojih proizvoda na svjetsko tržište, gdje se stalno bilježi rast potražnje za mlijekom i mliječnim proizvodima. Primjerice Irska planira povećati proizvodnju mlijeka za 50 posto do 2020.