S obzirom na vrlo malo socijaldemokratskih stranaka na vlasti ili u konkurenciji da preuzmu vlast u Europi, uspješnost Zorana Milanovića je prilično velika, ocjenjuje, za početak, Ivan Račan.

'Ta uspješnost naravno ne znači da je sve dobro ili da ništa ne treba mijenjati. Demokracija nije nešto što se uvede pa je time posao završen, već demokraciju treba kontinuirano graditi i razvijati. Model jedan član - jedan glas u izboru predsjednika na svim razinama je bio velik korak u razvijanju unutarstranačke demokracije, ali nikako ne može biti smokvin list za ostale demokratske procese', upozorava Račan.

Koliko su, po njegovom mišljenju, utemeljene kritike da Milanović strankom vlada autokratski te da svojom grubom i konfrontirajućom retorikom najviše šteti upravo SDP-u?

Račan: U ovom trenutku šanse su svima jednake

'Predsjednik svake stranke u Hrvatskoj je relativni autokrat. U autokratsku poziciju ih stavljaju politički sustav, izborni zakoni, a zatim statuti stranaka koji su odraz navedenog, kao i ukupnog stanja društva. Osobni stil i ponašanje svakog predsjednika će u konačnici napraviti da se učini više autokrat ili više demokrat, ali podloga hrvatskog društva, ono što Hrvati većinom očekuju od lidera je čvrsta ruka, a to je suštinski autokracija. Osobno bih volio da nije tako, da je Hrvatska drugačija, da smo društvo slobodnih pojedinaca, no to nije sadašnjost. Milanović do sada nije išao u smjeru izmjena političkog sustava u državi, a za što je preduvjet liberalniji i više obuhvatan proces donošenja odluka u samom SDP-u. SDP mora postati promjena kakvu želi napraviti u Hrvatskoj i pred sobom ima opozicijski period da to ostvari. To je prostor u kojem očekujem iskorake, u kojem želim čuti nešto novo od kandidata za predsjednika SDP-a', poručio je Račan.

On vjeruje da će na izborima najavljenim za 12. ožujka, na kojima će, koliko je zasad poznato, jedini protukandidat Milanoviću biti potpredsjednik stranke Zlatko Komadina, pobijediti kandidat koji će najbolje artikulirati novi sadržaj što će obilježiti sljedeće, vjerojatno četiri opozicijske godine. 'U ovom trenutku su šanse svima jednake', procjenjuje Račan za tportal.

Gordana Sobol, predsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva u prošlom sazivu Sabora i članica Glavnog odbora SDP-a, aktivna je u stranci od 1990. 'Smatram da se stranka od 90-ih naovamo itekako demokratizirala te je u svom razvoju imala različite načina ustroja. No unutarstranačka demokracija ponajprije ovisi o samim članovima stranačkih tijela, o tome koliko su oni željni i voljni, bez kalkulacija, iznositi svoja mišljenja na organima stranke kada su za to u prilici.'

'Kada su bili u poziciji da govore, nisu rekli ni riječ'

'Nikada nikome ni na kojem tijelu - ja nisam članica Predsjedništva, pa pretpostavljam ni na Predsjedništvu, ali bogme ni na Glavnom odboru - nije bilo zabranjeno govoriti, diskutirati, tražiti neke stvari, bez obzira hoće li se one ostvariti ili neće. Moja je savjest čista jer sam uvijek na Glavnom odboru, pa i na nekim nižim razinama kao što je Gradski odbor SDP-a Grada Zagreba, u kojem nisam članica, dozvolila sebi da izađem za govornicu i kažem što mislim', kazala je Sobol za tportal.

Jesu li u mandatu Ivice Račana SDP-ovci bili spremniji otvoreno iznositi svoja mišljenja?

'Svako razdoblje nosi svoje, a pokušavam se kloniti uspoređivanja zato što su se promijenile mnoge druge stvari u Hrvatskoj. Nisam na fejsu, na Twitteru, ne koristim te društvene mreže jer prvenstveno volim svoje psihičko zdravlje, ali često puta bih voljela da ti koji na taj način iznose svoja mišljenja i hrabri su da budu toliko hrabri i na sjednicama kojima prisustvuju na svim razinama. I oni koji se sad najviše zaklinju u demokraciju, u potrebu uključenja članstva, ovoga i onoga, sami se na vrlo sličan način ponašaju u svojim lokalnim sredinama. Neki koji su danas vrlo eksponirani i koji više nisu članovi stranke, kada su bili u poziciji da govore, kada su bili članovi organa stranke, nisu progovorili ni riječ', navodi Sobol.

Aktualni napada na Zorana Milanovića, prema njezinom sudu, napadi su na SDP, unatoč nastojanjima da se istakne ono obrnuto. 'Sve što kreće prvenstveno s te nekakve osobne razine ne završi dobro. Rasprave da će se sve riješiti samo da ode Zoran Milanović i mi ćemo tada biti jako demokratični, uključeni u sve odluke, u biti su daleko od istine i od stvarnosti. Oni o kojima govorim znat će se prepoznati u ovim riječima', kazala je Sobol.

'Možda se još netko odluči istaknuti kandidaturu'

Govoreći o predstojećim izborima, poručila je kako ne misli da će stvar ostati samo na dvoje kandidata. 'Možda se još netko odluči istaknuti svoju kandidaturu, barem je to moguće u SDP-u. Morate skupiti 1000 potpisa, ali kako naši članovi mogu dati potpis za više kandidata, mislim da nema nikakvih problema da se oni skupe', procjenjuje Sobol, dodajući da ima još dovoljno dana do izbora, pa i do sjednice Glavnog odbora, da se eventualno netko odluči kandidirati za predsjednika ili predsjednicu SDP-a.

Osobno, podržat će kandidaturu Zorana Milanovića jer ne vidi u čemu bi ono što se nudi bilo bolje u odnosu na aktualnog predsjednika stranke. 'Naravno, svi mi imamo svoje mane i prednosti. Stvar je samo u tome da, kada sam pred glasačkim listićem, pred očima imam prvenstveno SDP i ono što bi izbor jednog ili drugog kandidata značio za SDP u budućnosti', objasnila je Sobol. Na kritike da je Milanović upravo svojim manama prilično naštetio stranci, podsjeća da su isto govorili i za Račana.

'Mislim da 2003. nitko nije tražio ostavku Ivice Račana. Inače, smatram da je taj poziv za ostavkom Zorana Milanovića smišljen upravo zbog toga da se na neki način unaprijed ospori kandidatura, jer ako sad date ostavku, kako ćete se onda opet eventualno kandidirati?', navela je Sobol, zaključujući da SDP bilježi vrlo dobru izlaznost na izbore za predsjednika stranke, pa će i ovaj put većina od 37.000 članova odlučivati o povjerenju onima koji izađu na megdan.

Lučin: U SDP je uveden predsjednički sustav

Potpredsjednik SDP-a Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova u mandatu premijera Račana, ocjenjuje da je biranje predsjednika SDP-a po principu jedan član - jedan glas, uvedeno pod ravnanjem Zorana Milanovića, značajan iskorak za stranku, ali...

'To je samo pola puta. Zašto? Ako samo jedno tijelo ili jedan organ stranke, a to je predsjednik, birate na taj način, dajete mu poseban legitimitet i na taj način de facto uvodite predsjednički sustav u stranku. Otud i formalno proizlazi moć predsjednika u stranci. Što bi trebalo napraviti? Trebalo bi i ostale organe, prije svega Glavni odbor, birati na isti način, tako da svi u stranci imaju isti legitimitet. Hajdemo dalje razvijati te unutarstranačke standarde i unapređivati demokraciju u stranci. Što su stranke demokratičnije u svom unutarnjem životu, to je cijelo društvo demokratičnije. Stara je teza da se stranka koja nije demokratska ne može boriti za demokraciju', napominje Lučin.

Već godinama se, kaže, zalaže za standard da rukovodstvo koje izgubi glavne izbore, a to su parlamentarni izbori, mora otići.

'Mora snositi odgovornost. Ne možete relativizirati stvar pa govoriti da ste pobijedili ili se komparirati s nekim ranijim vremenom pa reći da ste bolje prošli ili da ste prevareni. Dakle, jednostavno ste došli u situaciju da ste s vlasti prešli u opoziciju i za to morate snositi odgovornost jer vaša politika nije dala rezultate. Građani je nisu prepoznali kao vjerodostojnu, korisnu, kao onu koja nudi prosperitet, bolji život', dijagnosticira Lučin.

'Kako naprijed ako ne dopuštate kritičko mišljenje?'

Dobrim dijelom slaže se s kritikama prema kojima Milanović vlada autokratski, makijavelistički.

'Ako se u stranci ne trpe ljudi koji drugačije misle, ako se ne dopušta sloboda govora i mišljenja i odmah se etiketiraju protivnici, onda to nije dobro. Nije dobro stvarati fan club istomišljenika koji podržavaju predsjednika, a svi ostali su protiv. Mislim da predsjednik stranke mora biti predsjednik svih članova stranke, pa i onih koji ne misle kao on, onih koji ga kritiziraju. Jer kako naprijed ako ne dopuštate kritičko mišljenje?', pita se Lučin.

Kao argument za autokratski stil vladanja Zorana Milanovića navodi pregovore s Mostom. 'Vidi se da je cijela priča išla onako kako je htio predsjednik. Dakle, Glavni odbor donosi odluku da nema tripartitne vlade, da nema potpisivanja, on potpisuje. Mislim, ne razumijem', kaže Lučin.

Upitan podržava li Komadininu kandidaturu, odgovara da podržava to da sadašnje vodstvo, koje je izgubilo izbore i čija politika nije dala rezultata, mora otići. Ističe da je ovo faza pretkampanje i Glavni odbor još nije ni raspisao izbore ni odredio datum za podnošenje kandidatura, pa se treba malo strpjeti. Na procjene analitičara da Milanović, zahvaljujući snažnoj volji za vodstvom, zapravo nema dovoljno jakog protukandidata koji bi mu se bio spreman suprotstaviti, odgovara da nije siguran je li snažna volja, ili volja za moć, prednost ili mana.