Ribarski prsten, jedan od najupečatljivijih simbola papinske vlasti, ima povijest koja seže do 13. stoljeća. Ime duguje svetom Petru, Isusovu apostolu koji je bio ribar, a prema katoličkoj tradiciji i prvi papa. Tijekom 12 godina pontifikata, papa Franjo nosio je taj prsten na službene ceremonije. Bezbrojni vjernici poljubili su ga u znak poštovanja, a čak je izazvao i polemike zbog higijenskih razloga.

Sada, u skladu s tradicijom, prsten preminulog poglavara Katoličke Crkve bit će uništen - ili barem onesposobljen - unutar zidina Vatikana, nakon njegove smrti u 89. godini života, na Uskrsni ponedjeljak.

Ovaj ritual ima i praktične korijene. Ribarski prsten, zajedno s privjeskom poznatim kao bula, stoljećima je služio kao službeni pečat za papinske dekrete i pisma, poznata kao breve. Svaki novi papa dobivao je svoj prsten i bulu, a kako bi se spriječile moguće prijevare ili krivotvorenja nakon smrti - oba su se uništavala čekićem. Ova praksa provodila se redovito od 1521. do 2013. godine, piše CNN.

U službenom vodiču za misu inauguracije iz 2013., prikazan je Ribarski prsten pape Franje, izrađen od pozlaćenog srebra - čime je prekinuo tradiciju korištenja čistog zlata. Taj izbor bio je u skladu s njegovim poznatim naglaskom na skromnost. 'To je kao da nekome uzmete pristupne podatke za društvene mreže', izjavio je Christopher Lamb, dopisnik CNN-a iz Vatikana. 'Cilj je bio spriječiti da netko koristi falsificirane pečate za izdavanje dokumenata u papino ime.'

U skladu s običajem, komornik Svete Rimske Crkve - visoki kardinal zadužen za prijelazno razdoblje nakon smrti pape -- ima dužnost uništiti prsten i bulu pred Kardinalskim zborom. Iako su ti predmeti izgubili svoju administrativnu funkciju još sredinom 19. stoljeća, simbolika je opstala.

Međutim, kada je papa Benedikt XVI. 2013. postao prvi papa koji je podnio ostavku u više od šest stoljeća, uvedena je nova praksa: umjesto da se prsten uništi, na njemu je ugraviran duboki križ. 'Postojala je spoznaja da je opasnost od papinskog lažnog predstavljanja sve manja', kazao je Lamb.

Očekuje se da će trenutni komornik, irski kardinal Kevin Joseph Farrell - kojeg je 2023. imenovao sam papa Franjo - slijediti ovaj noviji običaj i simbolično oštetiti prsten prije početka konklave, na kojoj će se birati novi papa.

Ljubi ili ne ljubi

Iako je duboko ukorijenjen u simbolici papinske vlasti, način na koji se Ribarski prsten nosio i koristio znatno se razlikovao od pape do pape.

Papa Franjo odstupio je od prakse nekih svojih prethodnika. Papa Benedikt XVI. prsten je nosio svakodnevno, dok je Ivan Pavao II. često nosio alternativni prsten ili križ u obliku prstena. Franjo je zauzeo sredinu: prsten je nosio na službene obrede, dok je u svakodnevici nosio jednostavni srebrni prsten iz doba kad je bio kardinal.

U javnosti se spekuliralo da papa Franjo nije bio sklon ljubljenju prstena. Godine 2019. snimljen je kako nekoliko puta povlači ruku dok mu vjernici pokušavaju poljubiti prsten. Vatikan je tada objasnio da je papa time želio spriječiti širenje zaraza. Lamb dodaje da je Franjo volio pristupati ljudima neposredno - pružanjem ruke, zagrljajem, posebno onima u nevolji - i nikad nije očekivao da mu ljudi kleče i ljube ruku.

Prsten iz druge ruke

Tijekom stoljeća, Ribarski prsten mijenjao se u skladu s duhom vremena. Obično prikazuje svetog Petra s ključevima neba, ali dizajn nije strogo definiran. Prsten pape Benedikta XVI. izradila su braća zlatare Franchi 2005. godine.

No, Franjo je ponovno odstupio od tradicije. Umjesto da naruči novi, kako kaže Lamb, koristio je 'reciklirani' prsten - pozlaćeni srebrni primjerak koji je nekoć pripadao tajniku pape Pavla VI., nadbiskupu Pasqualeu Macchiju.

Sudbina prstena nakon konklave, kao i mnoge druge pojedinosti vezane uz izbor novog pape, ostaje neizvjesna — barem zasad.