Koliko točno iznosi dug građana, nije poznato, a u nastavku teksta moći ćete pročitati i zašto. Također valja dodati kako nije jasno radi li se o dugovanjima s uračunatim kamatama ili samo o glavnici. Ispada tako da bi Grad, kada bi naplatio samo dug od komunalne naknade, mogao sagraditi žičaru čija cijena seže preko 500 milijuna kuna, a bez toga da se zaduži i za jednu kunu.

U nekoliko navrata, prvi put u rujnu prošle godine, tportal je zatražio od Grada da nam dostavi podatke o dugovanjima, ali smo nailazili na uporno ignoriranje gradske uprave iako je Skupština Grada Zagreba još u ožujku 2011. godine jednoglasno donijela zaključak kojim je predložila gradonačelniku Milanu Bandiću da listu svih dužnika objavi na gradskim stranicama i da se ona mjesečno ažurira. Jedno vrijeme lista se nalazila na stranicama, a onda je netragom nestala.

Bilo je to kada je tadašnji zastupnik u Skupštini Josip Kregar došao do podatka da je dug pravnih i fizičkih osoba dosegnuo 1,7 milijardi kuna (samo onih fizičkih iznosio je 1,3 milijarde) pa se u već spomenutom zaključku od gradonačelnika tražilo da poduzme korake u utvrđivanju osobne odgovornosti čelnika gradskih upravnih tijela za propuste u naplati potraživanja.

Ono što nije uspjelo nama uspjelo je Renatu Peteku (Progresivni savez – Naprijed Hrvatska), gradskom zastupniku koji je iz nekoliko pokušaja uspio doći do podataka o dužnicima, ali ne o svima. Naime, iz gradske uprave su mu odbili dati podatke o dugu fizičkih osoba, pozivajući se na odredbe GDPR-a.

>>> Petek: Kako to da je Bandić povoljnije unajmio vozila za stranku nego za grad?

No i bez njih jasno je da su se stvari tek neznatno promijenile u odnosu na 2011. godinu. Primjerice, 1237 tvrtki dugovalo je 2011. za komunalnu naknadu 451 milijun kuna, a danas od njih 919 Grad Zagreb potražuje 516,7 milijuna kuna. Potraživanja za spomeničku rentu prije sedam godina iznosila su 41,8 milijuna kuna, a krajem studenog prošle godine 31,6 milijuna kuna. Dug s osnove komunalnog doprinosa 2011. iznosio je 265 milijuna kuna, a danas se kreće oko 170 milijuna kuna.

Koliko je Grad uspio naplatiti duga, a koliko ga je otpisano jer su pojedini subjekti nakon stečaja brisani iz sudskog registra, iz dostavljenih podataka nije vidljivo. Kako onda, tako i danas, jasno je da će se ponovno velik dio duga otpisati i da se neće moći naplatiti.

'Ovi šokantni podaci o dugovanjima prema Gradu Zagrebu u visini od oko 15 posto proračuna jasan su pokazatelj i dokaz da su gradonačelnik Bandić i njegova uprava loši upravitelj gradom i njegovom imovinom. Neki su dužnici godinama na listi, pa za sjednicu Gradske skupštine u veljači pripremam točku dnevnog reda kako bi zastupnici i javnost dobili obrazloženje gradskih vlasti o tome je li Grad poduzeo sve kako bi naplatio financijska sredstva koja mu pripadaju. Bilo kakav izostanak redovne naplate dugovanja stvara direktnu štetu za gradski proračun, zlouporaba je propisa, pa tako i direktna šteta korisnicima proračuna, ali i svima onima koji redovno ispunjavaju svoje obveze', kazao je Petek.

Naveo je da ćemo uskoro imati sve podatke o ukupnom iznosu dugova i pravnih i fizičkih osoba jer će to tražiti zaključkom Gradske skupštine.

'Ono što je sada jasno to je da se radi o ogromnom dugu jer s tim iznosom možemo usporediti podatke iz proračuna za 2019. godinu, gdje su predviđeni prihodi od komunalnih doprinosa i naknada u iznosu od 890 milijuna kuna, a prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine u iznosu od 502 milijuna kuna. Dakle dugovi su skoro na istoj razini kao i godišnji očekivani prihodi', naveo je Petek.

Smatra da pitanje GDPR-a također treba razjasniti jer ukoliko je netko dužnik prema gradskom proračunu, mišljenja je da ti podaci ne bi trebali biti tajni.

>>> Tamburaši svirali, masa pljeskala, a Bandić na bageru otvorio radove na žičari skupljoj od 500 milijuna kuna

Komunalnu naknadu plaćaju svi - od korisnika/vlasnika stambenog, garažnog, poslovnog prostora pa do građevinskog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenog građevnog zemljišta. Prikupljena sredstva od nje služe za održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javne rasvjete.

Komunalna naknada - Grad duguje sam sebi najviše

Dug za nju najveći je i, kako smo već naveli, s posljednjim danom studenog prošle godine iznosio je 516,7 milijuna kuna. Lista dužnika obuhvaća 919 pravnih subjekata i lakše bi bilo napisati koga na njoj nema nego koga ima. Stoga smo ih po visini duga odlučili podijeliti u dvije skupine na one koji su u stečaju ili su već izbrisani, ali se njihov dug i dalje knjiži, te na one koji uredno posluju i nemaju blokirane račune. Naveli smo tek one s najvećim dugovanjima.

Skupinu prvih predvodi Dioki s 29,5 milijuna kuna, na čije je zemljište Bandić bacio oko pa mu je Skupština u prosincu dala zeleno svjetlo za sudjelovanje na javnoj dražbi za kupnju tog zemljišta čija je prva procjena govorila da vrijedi oko 60 milijuna kuna. Slijede ga Tempo s 26,1 milijun, Trgovački centar Solidum Željka Žužića (18,3 milijuna), Pan papir s 18 milijuna, Zagrebačka tvornica papira sa 17,9 milijuna, Kemoboja s 13,2 milijuna, Geotehnika s 10,1 milijun, Jadranprodukt sa 7,2 milijuna, Poljoprerada sa 6,7 milijuna kuna i pekare Klara s 5,8 milijuna kuna...

Skupinu onih pravnih subjekata koji su aktivni predvodi Gradski ured za imovinu i imovinsko-pravne poslove koji je s 30. studenog 2018. godine dugovao 21,1 milijun kuna. Slijedi ga Konzum, nekad u vlasništvu Ivice Todorića, s 11,5 milijuna kuna. Zanimljivo je da je prije osam godina Konzum također bio na listi s dva milijuna kuna, ali Grad se očito nije pretrgao od Gazde naplatiti dugove pa je on u međuvremenu narastao.

Zagrebački velesajam, u vlasništvu Grada, na trećem je mjestu (10,5 milijuna), a slijedi Zagrebački holding s 9,4 milijuna. Jadran film Vinka Grubišića dužan je 5,2 milijuna, a i prije osam godina bio je na listi s dugom od 2,6 milijuna kuna.

Slijede Zagrebgradnja (3,1 milijun) i Tehnika s dva milijuna kuna. Na listi se, zanimljivo, nalaze i Ministarstvo poljoprivrede s milijun kuna, ali i veleposlanstvo Austrije - ured za vanjsku trgovinu sa 148 tisuća kuna.

Kako komentiraju nastala dugovanja, kako vlastita tako i sva nastala, potražili smo odgovor u gradskoj upravi, Holdingu, ali i spomenutim tvrtkama.

Iz Grada odgovor na to i niz drugih pitanja nismo dobili, dok je iz Holdinga poručeno da naknade svih podružnica ZGH iznose ukupno 3,1 milijun kuna, a ne 9,4 milijuna, te da se većina duga odnosi na nekretnine koje nisu u funkciji.

Zbog toga su, kažu, na izdana rješenja o utvrđivanju obveze komunalne naknade uložene žalbe te su u postupku rješavanja pred nadležnim tijelima.

Nadalje su naveli da dugovanje s naslova komunalne naknade bivše podružnice Velesajam, koja je s 31. prosinca 2017. izuzeta iz sustava ZGH, u iznosu od 7,7 milijuna kuna pripada Zagrebačkom velesajmu te da se obratimo njima.

>>> Odvoz smeća u Zagrebu sigurno će poskupjeti, ali ne onoliko koliko traži Čistoća

Odgovor smo potražili i na Velesajmu, ali ga nismo dobili, kao ni od Tehnike, Konzuma i Zagrebgradnje. Vinko Grubišić iz Jadran filma naveo je da je podatak kojim raspolažemo netočan te da će nam točne podatke dostaviti do petka jer sada nije u mogućnosti zbog gužve oko snimanja.

Loša poruka građanima

Činjenicu da se na vrhu liste dugovanja za komunalnu naknadu nalaze gradski ured i Zagrebački holding Petek smatra lošom porukom građanima.

'Građani mogu lako osjetiti efikasnost naplate ovrhom preko Fine već poslije nekoliko mjeseci neplaćanja nekog računa Holdingu ili trgovačkim društvima u vlasništvu Grada. Imao sam i sam neki dug predmetnom redarstvu koji sam zaboravio platiti. Isti je naplaćen s mog tekućeg računa ovrhom koju je provela Fina, a da o tome nisam dobio bilo kakvu pisanu obavijest. Naknadno sam za troškove prisilne naplate, na inzistiranje, dobio račun Fine, a kako bih uopće saznao tko me ovršio, morao sam otići u njihovu poslovnicu, zatražiti uvid u spis i platiti ispis dokumenata po tom predmetu. Dakle i gradska uprava može efikasno naplaćivati dugove i to uspješno radi prema građanima, fizičkim osobama', istaknuo je Petek.

Upitan da komentira činjenicu da su podaci o dužnicima 2011. godine bili javno dostupni, a da ih danas nema, naveo je da će zbog transparentnosti inzistirati na tome da Gradska skupština donese zaključak prema kojem se gradonačelnik obvezuje javno objaviti listu dužnika na gradskim stranicama.

'Možda se objavom liste srama poboljša i naplata. A višak sredstava u gradskoj blagajni trebali bi u pozitivnom smislu onda osjetiti svi građani. Da se efikasnije naplaćuju obaveze prema Gradu, možda bi se stvorio prostor za smanjenje prireza ili za nove investicije koje bi poboljšale kvalitetu života u Zagrebu', zaključio je Petek.