U 2014. godini, dvadeset godina nakon što je na tržište plasirana prva genetski modificirana poljoprivredna kultura, ukupno je u svijetu takvim kulturama bilo zasijano 181,5 milijuna hektara poljoprivrede površine. Potom je prošle godine ta površina smanjena za jedan posto, izvijestila je u studiji objavljenoj u srijedu pro-GM Međunarodna služba za nabavu biotehnoloških rješenja za poljoprivredu (ISAAA).

Pad su u tom udruženju pripisali oštrom pojeftinjenju roba, uključujući kukuruz i pamuk.

'ISAAA očekuje da će se ukupna zasijana površina povećati kada porastu cijene roba', navodi se u priopćenju udruženja koje zagovara uzgoj genetski izmijenjenih kultura.

U vodećem uzgajivaču genetskih izmijenjenih kultura SAD-u ukupna je površina zasijana takvim kulturama prošle godine smanjena za 2,2 milijuna hektara.

U Južnoafričkoj Republici (JAR) površina zasijana genetski izmijenjenim kukuruzom zbog teške je suše smanjena s tri milijuna na 2,3 milijuna hektara u 2015.

Burkina Faso prošlog je tjedna pak u potpunosti odustala od uzgoja genetski modificiranog pamuka, navodeći kao razlog neprofitabilnost projekta.

U ISAAA-i napominju da je unatoč 'izazovima' površina zasijana genetski izmijenjenim kulturama u proteklih 20 godina 'uvećana 100 puta' i da ih trenutno uzgaja 18 milijuna poljoprivrednika u 28 zemalja.

Od 1996. do 2014. biotehnološke kulture uspješno su uzgajane na ukupno 1,8 milijardi hektara površine. U prošloj je godini gotovo polovina zasijane površine otpadala na pet zemalja u razvoju, uključujući Brazil, Argentinu, Indiju, Kinu i JAR.

Genetski izmijenjene poljoprivredne kulture i dalje su predmet žestokih sporenja u brojnim zemljama, pri čemu su u fokusu upotreba takvih kultura i utjecaj uzgoja na okoliš.