Saziv Europskog parlamenta traje pet godina, a njegovi predsjednici imaju mandat od dvije i pol godina i biraju se početkom i na polovici rada saziva.

Kandidat Europske pučke stranke je, zahvaljujući dogovoru sa socijalistima (S&D), drugom najvećom zastupničkom grupom, od 2009. imao zajamčenu polovicu predsjedničkog mandata, no promjenama u zastupljenosti u europskim institucijama te snaženjem drugih političkih opcija, takva se "velika koalicija" urušila.

U prethodnom sazivu, kojem je u prvoj polovici mandata predsjedao njemački socijaldemokrat Martin Schulz, kandidat pučana Talijan Antonio Tajani izabran je 2017. zahvaljujući podršci liberala, bez potpore socijalista.

Metsola, sadašnja potpredsjednica EP-a, Karas i de Lange iskusni su i utjecajni europarlamentarci i imaju ozbiljne izglede naslijediti talijanskog socijalista Davida Sassolija na mjestu predsjednika parlamenta, no Sassoli još nije isključio mogućnost da se ponovno kandidira.

Predsjednik se bira postupkom tajnog glasovanja i može imati do četiri kruga glasovanja. Ako nakon tri kruga glasovanja nijedan kandidat ne ostvari apsolutnu većinu glasova, u četvrtom krugu sudjeluju samo dva zastupnika koja su ostvarila najveći broj glasova u trećem krugu. U tom krugu, u kojem je zahvaljujući podršci i povlačenju liberala iz utrke izabran Tajani, predsjednik se bira jednostavnom većinom.

Nominacije 42-godišnje Maltežanke Metsole i 46-godišnje Nizozemke de Lange očekivane su i najavljivane u medijima. Jedna od okolnosti koja im može pomoći u izboru je što su do sada samo dvije bile žene bile na čelu te institucije EU-a, Francuskinje Simone Veil i Nicole Fontaine.

Metsolu se vidu kao tipičnu europolitičarku o čemu svjedoči njezina politička karijera snažno vezana uz institucije EU-a. Kao otegotna okolnost može se pokazati to što je iz male novije članice koja ima samo šest eurozastupnika, što joj u odnosu na konkurente ograničava utjecaj.

De Lange je zastupnica u Europskom parlamentu od 2007. i potpredsjednica je kluba EPP-a,  a imala je istaknutu ulogu o kreiranju "zelenih" politika pučana. U prilog joj, međutim, ne ide što se, kao političarka iz jedne od "škrtih" zemalja bogatog europskog sjevera, smatra jednom od zagovornica politika štednje i rezova, što može odbiti dio kolega iz južnih članica pritisnutih dugovima.

Austrijanac Karas iz Austrijske narodne stranke se najrjeđe spominjao kao potencijalni kandidat za predsjednika parlamenta, no kao i njegove konkurentice, dugo je prisutan u europskoj politici, a zastupnik u Europskom parlamentu je od 1999.