Kako su u petak izvijestili iz njezinog Ureda, u izvješću pod nazivom "Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020." analizirani su problemi koji se odnose na zaštitu zraka vode i tla, svjetlosno i onečišćenje bukom, neionizirajuće zračenje tzv. baznih stanica, održivo gospodarenje otpadom te klimatske promjene.

Ta je tema osobito važna zbog nedovoljno razvijene ekološke svijesti institucija, ali i šire javnosti, o važnosti zaštite okoliša, prirode, klime i ljudskog zdravlja, što uzrokuje nedovoljnu razinu ostvarenosti prava na zdrav život, istaknuli su u priopćenju.

Pravo na zdrav život važno je i u kontekstu klimatskih promjena čije je posljedica Hrvatska već osjetila, tijekom poplava u istočnoj Hrvatskoj 2014. i požarne sezone 2017., rekla je pravobraniteljica Lora Vidović.

Opravdano je, kaže, i pitanje je li pandemija bolesti covid-19 neočekivana ili je logičan slijed događanja.

Pritom je napomenula da su i Ujedinjeni narodi proteklih godina ukazivali na povećan rizik od pojave bolesti za koje se smatra da su izravno povezane s uništavanjem staništa mnogih vrsta te narušavanjem bioraznolikosti.

Podsjetila je kako iz UN-a ističu kako je upravo pandemija najbolji pokazatelj međusobne povezanosti brige za okoliš i ljudskog zdravlja, kao i ostalih temeljnih prava i sloboda. Dodatno, Europska agencija za okoliš ukazuje na moguću povezanost onečišćenja zraka i siromaštva s većim stopama smrtnosti od covid-19, kaže Vidović.

Izvješće pučke pravobraniteljice utemeljeno je na pritužbama građana i udruga, postupanjima na vlastitu inicijativu, podacima nadležnih tijela, terenskom radu i sudjelovanju u zakonodavnim aktivnostima.

Provedba njegovih preporuka osnažila bi zaštitu prava na zdrav život, a time i ljudskih prava općenito, kroz poticanje ekološki osviještenog vođenja politika i rada institucija, što bi bilo i u skladu s Europskim zelenim planom, temeljem za oporavak Europske unije od pandemije, zaključila je Vidović.