"Učinjeno je prilično, ali ostaju još neke mjere za koje bih osobno volio da se realiziraju i da nadležna ministarstva i Sabor još jednom razmotre o njihovoj implementaciji", rekao je Josipović u svome Uredu na konferenciji za novinare godinu dana nakon sjednice Vijeća za socijalnu pravdu, na kojoj je objavio svoje preporuke za smanjenje siromaštva i dužničke krize građana.

Posebice apeliram na mjeru koja se odnosi na ograničenje kamate do visine glavnice kao i mjere koje se odnose na ograničenje ovrhe kada je riječ o socijalno ugroženim ljudima, osobito onima koji nakon ovrhe nemaju gdje, rekao je.

Josipović je naime prije godinu dana predložio da se Zakonom o obveznim odnosima definira da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice, a to, kako je rekao, nažalost nije prihvaćeno, kao ni prijedlog da se ne može provesti ovrha nad stanom koji je jedini stambeni prostor dužnika i veličinom ne prelazi propisani minimum. "Ta preporuka, na žalost nije prihvaćena i ta situacija, u kojoj dolazi do ovrhe, predstavlja ozbiljni problem", ocijenio je.

Josipović se u svome izlaganju osvrnuo na svaku od 20 preporuka predloženih prije godinu dana te je, uz ostalo, kazao da je djelomično uvažena preporuka da se predvide slučajevi u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, ali se dužnik ne može deložirati, već za određeno vrijeme dobija status posebne vrste najmopoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom.

"Ta je preporuka djelomično uvažena u pripremi zakona i on je u saborskoj proceduri. Dakle, postoji mogućnost da koristi nekretninu kao najmoprimac šest mjeseci od donošenja zaključka o prodaji nekretnine. Naravno, možemo razmišljati je li to dovoljno, ali preporuka je dijelom prihvaćena", rekao je.

Vezano uz prijedlog da se institut fiducije u Ovršnom zakonu preuredi imajući u vidu razmjer duga i predmet ovrhe, Josipović kaže kako on, na žalost, nije usvojen.

"Vrlo često kod fiducije imamo situaciju da je vrijednost nekretnine u potpunom nesrazmjeru s dugom i nažalost ta preporuka, koju smatram bitnim dijelom pravednosti, nije predmet izmjena i dopuna zakona", rekao je.

Naglasio je da se DORH aktivnije uključio u progon "crnog bankarstva" i lihvarstva, odnosno nezakonitih kreditnih ureda. "Bilo je nekoliko policijskih i uskočkih akcija. Ove je godine 17 hrvatskih i dvoje slovenskih lihvara optuženo (oštećeno je najmanje 660 zajmoprimaca za 91 milijun kuna). Akcija je ipak pokrenuta i ispituju se takve situacije, a ja se nadam da će zaštita građana biti veća", rekao je.

Prije godinu dana predložio je i da HNB kao regulator motivacijskim mjerama, a Vlada poreznim i drugim mjerama pomognu da banke građanima s teško otplativim kreditima ponude mogućnosti otpisa dijela duga, reprogram kredita, moratoriji na otplatu kredita kroz određeno vrijeme i drugo. Danas je ustvrdio da je dio tih prijedloga usvojen, ali da postoji "još puno mogućnosti da se građanima olakša otplata kredita".

Istaknuo je i da je u veliko mjeri usvojen prijedlog poticanja projekata socijalnog poduzetništva namijenjenih nezaposlenim i prezaduženim osobama.

Vezano uz prijedlog da se potiču socijalni paketi proizvoda za prezadužene i siromašne građane, kazao je kako je djelomično usvojena jer postoje socijalni dućani, ali postoje i problemi, posebno kod velikih lanaca. "Nažalost, zbog poreznih sustav njima se više isplati baciti robu kojoj istječe rok trajanja, a još je upotrebljiva, nego ju donirati siromašnima. Mislim da tu ima prostora za popravljanje i da bi ta mjera mogla biti ojačana poreznom motivacijom", ocijenio je.

Sumirajući učinjeno u godinu dana, ocijenio je da je učinak priličan te izrazio želju da i današnja konferencija bude poziv i poticaj ne samo nadležnim državnim tijelima nego i nevladinim organizacijama, vjerskim zajednica i pojedincima da uvijek imaju na umu "da smo jedno društvo, da dijelimo sudbinu, i da nam je moralna i ljudska dužnost pomoći onima kojima je najteže."