Predstavljajući izmjene koje su se dogodile između prvog i drugog čitanja Zakona u Saboru, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da je Vlada u konačnom tekstu odustala od pojma trajnog boravišta i zamijenila ga pojmom prebivalište, a pojam 'brisanja iz prebivališta' zamijenjen je pojmom odjave po službenoj dužnosti. Naime, prebivalište se takvima neće trajno brisati iz evidencije, nego će se unijeti datum kada je prebivalište odjavljeno, a od tog datuma osoba neće imati prebivalište u RH sve dok ponovo ne prijavi prebivalište u mjestu u kojem se stvarno nastanila.

Ostojić se posebno osvrnuo i na slučaj kada osobe prijavljuju prebivalište kod druge osobe odnosno stanodavca, od kojeg će ubuduće morati dobiti i suglasnost za prijavu. 'Time se štiti pravo stanodavca te se onemogućava da treće osobe bez njegove suglasnosti na adresi nekretnine koju on posjeduje prijave prebivalište i boravište, kao što je i do sada bio slučaj. Kako suglasnost koju stanodavac daje nije garancija da će ta druga osoba stvarno prijaviti prebivalište ili boravište, dodana je odredba po kojoj je stanodavac obavezan u roku od 15 dana od dana kada je stan dao drugoj osobi na korištenje, na razdoblje duže od tri mjeseca, dostaviti mjesno nadležnoj policijskoj upravi ili postaji podatke o osobi kojoj je dao stan na korištenje, te mjesto i adresu na kojoj se stan nalazi', pojasnio je Ostojić

Iako je većina saborskih klubova pohvalila to što je zakon poboljšan u odnosu na prvo čitanje, HDZ-ov Davorin Mlakar ipak je imao neke zamjerke. Naime, i u konačnom prijedlogu zakona ostala je mogućnost brisanja s određene adrese za sve osim za dvije kategorije stanovnika - one koji su napustili prebivalište radi privremenog odlaska izvan RH i one koji su obuhvaćeni programom obnove i stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena i vraćena ili nisu na drugi način stambeno zbrinute u RH.

Mislimo da ovakvom uvođenjem nekih posebnih kategorija na koje se zakon ne odnosi vršite diskriminaciju u odnosu na sve ostale građane koji mogu biti obuhvaćeni primjenom ovog zakona, a da neće jednostavno moći koristiti se izuzećima koja vrijede za sasvim određene grupe stanovnika. Zbog toga sugeriramo u ime kluba da predlagatelj još jednom ovu iznimku provjeri i vidi da li je moguće to riješiti na kvalitetniji način', kazao je Mlakar

Upravo je takva odredba na noge dignula i HDSSB-ovog Dinka Burića, koji je kazao da se zbog toga zakon može smatrati 'favorizirajućim za određene ciljane skupine hrvatskih državljana.'

'Ovakvim zakonskim rješenjima prije svega se želi 'uvesti reda' kad su u pitanju prava hrvatskih građana hrvatske nacionalnosti u BiH. To je jasno i glasno. A s druge strane, kad su u pitanju prava hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji žive u Republici Srbiji, onda je za njih ovakvim zakonskim rješenjem zadržan u najmanju ruku status quo. Ovakvo zakonsko rješenje je na štetu prava hrvatskih građana hrvatske nacionalnosti koji žive u BiH, koji će svoja prava na glasovanje ostvarivati odlaskom u konzulate na svega nekoliko mjesta u BiH, a s druge strane ćemo imati i dalje činjenicu da će hrvatski građani srpske nacionalnosti koji trenutno žive u Republici Srbiji autobusima bit dovođeni ovdje kako bi konzumirali to svoje pravo i lijepo se vratili tamo gdje u biti, uistinu, mnogi od njih i ne svojom voljom trenutno žive', rekao je Burić

Međutim, na opasku o autobusima Buriću je odgovorio SDSS-ov Milorad Pupovac.

Ima ljudi kojima ne smeta činjenica da je preko 200 hiljada ljudi otišlo na traktorima bez mogućnosti da sjednu na autobus i da nitko ne pita šta se događalo sa svim tim ljudima, a da ih smeta kada se pojavi nekoliko autobusa s 1.000 i 1.500 mogućih glasača na lokalnim izborima jer lokalno pravo biračko ne mogu ostvariti u zemlji u kojoj se nalaze bilo kao izbjeglice, bilo na neki drugi način', rekao je Pupovac.

Buriću je poručio da hrvatski državljani u BiH i hrvatski državljani u Srbiji nisu iste kategorije.

'Riječ o državljanima RH koji su izbjeglice i državljanima RH koji imaju status konstitutivnog naroda u drugoj zemlji. Hoćemo o tome govoriti? Hoćemo govoriti da su onima koji su izbjeglice u tuđoj zemlji i onima koji su konstitutivni narod u vlastitoj zemlji i pri tome imaju matičnu zemlju koja ih podržava? Hoćemo tu govoriti da je riječ o ravnopravnosti ili o višku ravnopravnosti za neke? Znate, neki nisu mogli birati hoće li ostati u zemlji nego su morali u izbjeglištvo, a neki kada su trebali u zatvor onda su mogli birati hoće li biti ovdje ili će ići u BiH. Toliko tek kada govorimo o ravnopravnosti', kazao je Pupovac, poručivši HDSSB-u da 'pretjeranu brigu o pravima Srba ostave drugima'.

Spomenuo se pritom 100.000 ljudi koji su se u Hrvatsku doselili prilikom izbora 2003. i 2007. 'Pa kada se govori o autobusima nemojte zaboraviti da ovi ljudi nisu dolazili autobusima, ovi ljudi su dolazili administrativnom mjerom', rekao je Pupovac

Pupovcu je odgovorila HDZ-ova Ana Lovrin, poručivši mu da red neće biti uveden ni na lokalnim izborima sljedeće godine jer će i oni koji su u programu povratka i oni koji se zateknu izvan RH imati godinu dana rok da obavijeste nadležno tijelo o razlozima.

Međutim, Pupovac je još jednom ponovio da se ne radi o istim kategorijama hrvatskih državljana.

'Riječ je o hrvatskim državljanima, ali nije riječ o istim hrvatskim državljanima. Državljani Hrvati, državljani Bosne i Hercegovine su primarno državljani Bosne i Hercegovine. Srbi izbjeglice u Srbiji ili Bosni i Hercegovini su nerijetko ljudi bez ičijeg državljanstva osim hrvatskog. Ako ćete tako gledati na stvari i tako izjednačavati ljude, onda naravno da govorite na temelju predrasuda, i ne samo predrasuda, nego na temelju licemjerja. I ne samo licemjerja, nego i na temelju politike koju čovjek ne može drugačije okarakterizirati nego kao zadržavanje politike etničkoga čišćenja za koju biste htjeli da postoji i u ovom zakonu i da ovaj zakon bude dodatno sredstvo za cementiranje politike etničkog čišćenja', kazao je Pupovac

Repliku na njegovo izlaganje imala je Ruža Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčević, koja mu je spočitnula da se ponaša 'kao zastupnik srpskog parlamenta u posjetu hrvatskom parlamentu.'

'Vi zapravo podižete netrpeljivost jer cijelo vrijeme pričate - neki Srbi su bili protjerani, ali ne pričate o protjeranim Hrvatima. Ne pričate tko je počeo, ne pričate kako je to završilo. Čak spominjete Hrvate iz BiH, zašto ne spomenete da se Hrvati u BiH ne mogu vratiti? Možda da pomognete, da radite na tome da se Hrvati koji su protjerani iz tzv. Republike Srpske vrate u Republiku Srpsku, možda će biti mjesta Srbima. Ja nikad vas nisam čula da vi branite Hrvate. Nikad vas nisam čula! Kažete - teško se živi tamo gdje Srbi žive. Teško se živi na otocima. Mene je gospođa prije dva tjedna zamolila da joj kupim pola kilograma mesa jer ga nije jela dva tjedna. Teško je svugdje. Ne možemo samo reći da je Srbima teško, svima nam je teško. Ali ne možemo opet govoriti da je samo jedan narod kriv, izgleda, ovdje, po vama, sve smo mi krivi i sve smo mi zakuhali, sve su Hrvati zakuhali. Znamo kako je zakuhano, znamo tko mora odgovarati, idemo čistiti to po redu', rekla je Tomašić