Plenković je rekao i kako je to gaženje onih ideala za koje se borila ogromna većina hrvatskih branitelja među kojima su bili i Srbi koji su se časno borili za slobodnu, demokratsku i tolerantnu Hrvatsku u kojoj su svi njeni građani ravnopravni, neovisno o svom nacionalnom podrijetlu, vjerskim ili političkim uvjerenjima.

"Zločin koji je ovdje počinjen u suštini je suprotnosti sa proglasom tadašnjeg predsjednika Tuđmana koji je 4. kolovoza pozvao građane srpske nacionalnosti na do tada okupiranim područjima da ostanu kod svojih kuća i bez bojazni za svoj život i imovinu dočekaju hrvatsku vlast uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava. Počinitelji ovog zločina i Hrvatskoj su nanijeli štetu, a zbog takvih koji se nisu imali hrabrosti predati hrvatski su generali godinama morali u haškom pritvoru braniti čast hrvatske vojske i države", poručio je Plenković.

Istaknuo je kako zločin u Varivodama nije bio jedini takav jer ih je bilo još. "Oni se ne mogu opravdati i zato iskreno žalimo", poručio je Plenković dodavši da je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata.

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo, drži Plenković. Poručio je i da su ti zločini bili čin pojedinaca koji su često iz običnog koristoljublja išli u pljačkaške pohode na područjima na kojima još nije bila uspostavljena organizirana civilna vlast što su iskoristili za svoja kriminalna. To, kazao je, nikada nije bila politika hrvatske države, vojnog vrha, a posebno ne predsjednika Franje Tuđmana, već se radilo o samostalnom činu pojedinaca.

Istaknuo je i da se Hrvatska branila od agresije, a ne od nedužnih civila. To, kako je rekao, za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i ex JNA. Ne može se, istaknuo je, opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom nego zaslužuje nedvosmislenu osudu osobitu u tom kraju gdje su još u kolovozu 1990. godine u susjednim Smrdeljima i Đevrskama podignute prve barikade.

Svi trebamo imati snage i preuzeti svoj dio odgovornosti, sagledati svu silovitost i težinu tadašnjih zbivanja i okrenuti se budućnosti, poručio je Plenković.

Nakon obraćanja premijer Plenković dobio je pljesak nazočnih, nakon čega mu je prišla mještanka iz Đevrska te ga je htjela, kako je rekla, izljubiti jer je imao vrhunski govor na čemu mu zahvaljuje.

Pupovac: Riječi koje su raspirivale rat zamijeniti riječima stvaranja i sjećanja na mrtve

Milorad Pupovac je rekao da dolazak Borisa Miloševića u Knin, Plenkovićev govor u Kninu, dolazak Milanovića i Medveda u Plavno i Grubore, te današnje prisustvo Plenkovića u Varivodama razumiju kao nacionalno odgovorno i kao politički hrabro, a nadasve kao neophodno da se svi i svatko u miru i uzajamnom poštovanju sjećamo svojih stradalih. Bilo svatko za sebe, bilo zajedno.

Na ovom mjestu, kao i na svim drugim sličnim mjestima neizbježno je podsjetiti na potrebu suradnje u razmjeni osjećaja pravednosti pravnim ili političkim sredstvima. Pravnim ili političkim odlukama, pravnim ili političkim pravorijekom. Kao što ratovi počinju otvaranjem grobova, a završavaju njihovim zatvaranjem tako ratovi započinju ispaljivanjem ubojitih riječi, riječi koje potiču na neprijateljstvo i mržnju, a završavaju kada takve riječi utihnu, kazao je u svom govoru Pupovac.

Nada se, rekao je, "kako će nakon 25 godina, nakon riječi koje su raspirivale rat i održavale ga biti zamijenjene riječima stvaranja, sjećanja na mrtve, koje služe za to. Ukoliko se okrenemo i pogledamo iza sebe na mnogim mjestima u našoj zemlji uvijek ćemo vidjeti posljedice razaranja. Svi osjećamo da su nam potrebne glasnije, snažnije, sadržajnije riječi i poruke stvaranja na dobrobiti svih nas koji živimo u Hrvatskoj".

U Varivodama su ubijeni Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84).

Zbog ubojstva ukupno 16 civila u Gošiću i Varivodama sumnjičilo se šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga, no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku optuženici su oslobođeni krivnje. Time je istraga vraćena na početak i to protiv nepoznatih počinitelja, pripadnika Hrvatske vojske. Pojedini članovi obitelji žrtava sudski su ishodili odštete za stradanja svojih najbližih.

Dan sjećanja, komemoracija i vjerski obred u spomen na srpske civile je održan u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i općine Kistanje. Obilježavanju su, među ostalim, nazočili članovi SNV-a, Vijeća srpske nacionalne manjine, izaslanstvo Hrvatskog sabora i Vlade RH, izaslanstvo predsjednika Vlade Srbije, te članovi organizacija za ljudska prava.

Nakon Varivoda Dan sjećanja se održao i u Gošićima gdje je izaslanstvo, kao i u Varivodama, uz vjerski obred položilo vijence na spomen obilježju ubijenima koji su stradali 27. kolovoza 1995. godine.