U povodu parafiranja memoranduma o suglasnosti između hrvatske i slovenske vlade kojim se rješava pitanje Ljubljanske banke i otvara put ratifikaciji hrvatskoga pristupnog ugovora u Sloveniji, predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ocijenio je da multilateralna sukcesija kad je riječ o pitanju Ljubljanske banke neće biti moguća
'Gledajući memorandum, nameće mi se jedno pitanje koje bih postavio onima koji su ga potpisali. Naime, da bi pitanje Ljubljanske banke postalo sukcesijsko, na to bi morale pristati sve države sudionice procesa sukcesije, to jest sve države bivše Jugoslavije", rekao je Lesar.
Lesar tumači da multilateralna sukcesija kad je riječ o pitanju Ljubljanske banke neće biti moguća jer je BiH već odbila da to bude sukcesijsko pitanje.
"Dakle, moguća je samo bilateralna sukcesija, ali nije mi jasno kakva će ona biti i kako će se provesti", zaključio je Lesar.
Upozorio je i da parafirani memorandum govori isključivo o prenesenoj štednji te da ostaje otvoreno pitanje štediša koji svoje tražbine nisu prenijeli na državu.
Hrvatska seljačka stranka (HSS) u priopćenju je postavila pitanje je li "vlada prodala štediše Ljubljanske banke".
Današnjim parafiranjem memoranduma o suglasnosti prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić "produžila je agoniju bivših štediša Ljubljanske banke i uništila nadu da će, nakon duge 23 godine, konačno dočekati pravdu", smatra Hrvatska seljačka stranka (HSS), koja se u današnjem priopćenju pita "je li vlada prodala štediše Ljubljanske banke".
"Posebno zabrinjava najava kako će se postupci pred hrvatskim sudovima, koje protiv Ljubljanske banke vode Zagrebačka banka i PBZ, staviti u mirovanje, a vlada će osigurati i da se ne pokreću novi takvi postupci", ističe HSS. Navodeći kako vlada ima pravo prekinuti ili staviti u mirovanje postupke koje je sama pokrenula protiv Ljubljanske banke, HSS smatra kako je "nedopustivo interveniranje" u postupke koje su pokrenule druge pravne osobe.
"Cijenu predizborne kampanje vladajućih za nadolazeće izbore za Europski parlament još jedanput su platili hrvatski građani. Ne sumnjamo da će se ovaj 'povijesni uspjeh' isticati u svakoj prilici, a sve s ciljem uhljebljivanja što većeg broja podobnih po EU institucijama.
Ako će ovako pregovarati i braniti interese Hrvatske kao europarlamentarci, ne piše nam se dobro, posebno ako će to raditi na engleskom jeziku", stoji u priopćenju HSS-a.
