Neposredno prije invazije na Ukrajinu ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao je na Zimske olimpijske igre u Peking te je pompozno proglasio prijateljstvo 'bez granica' s kineskim šefom države Xi Jinpingom.

Međutim, kako navodi Politico, na prvi pogled je jasno tko vodi glavnu riječ u tom odnosu. Kinesko gospodarstvo ukupne veličine 18 bilijuna dolara snažnije je 10 puta od ruskog. Budući da se Rusija suočava s oštrim posljedicama sankcija, Kina je očit potencijalni dobročinitelj kojemu se Putin može okrenuti. U ovom odnosu sve su karte u rukama Pekinga pri odluci u kojoj će mjeri izaći u susret Moskvi da ublaži efekte sankcija koje joj je nametnuo Zapad zbog invazije na Ukrajinu.

Xi dijeli Putinovo neprijateljstvo prema Zapadu i NATO-u, ali to ne znači da će ponuditi pomoć iz čistog dobročinstva. Xijeva glavna strateška briga su prosperitet i sigurnost Kine, a ne spašavanje Rusije. Peking će vjerojatno kupiti nešto od nafte preusmjerene iz Europe, ali samo uz velik popust u odnosu na globalne cijene. Kina će pomoći Rusiji samo u onoj mjeri u kojoj neće na sebe navući sankcije i ugroziti svoju sposobnost prodaje robe bogatim zemljama Sjeverne Amerike i EU-a, piše Politico.

Javno, Kina pokazuje veliku političku solidarnost s Moskvom. Povećala je ukupnu trgovinu s Rusijom, proširila financijske transakcije bez upotrebe dolara ili eura i udvostručila buduću suradnju na razvoju vojne tehnologije tijekom izvođenja zajedničkih vježbi u pacifičkoj regiji.

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, priznao je da budućnost njegove zemlje leži u Kini, rekavši: 'Sada kada je Zapad zauzeo 'diktatorsku poziciju', naše će gospodarske veze s Kinom rasti još brže.'

Xi je snažan Putinov obožavatelj na osobnoj razini, međutim postoje vrlo ozbiljna ograničenja za ove odnose 'bez ograničenja'.

Kina barem za sada naglašava zapadnim zemljama da Rusiji ne prodaje oružje ili dijelove aviona. Peking ne želi sam postati žrtvom sankcija, pa postavlja granice. Što je još zabrinjavajuće za Putina, Kina želi naplatiti podršku. Peking, naprimjer, želi ograničiti rusku vrlo unosnu prodaju oružja Indiji, kineskom neprijatelju od kojeg ga dijeli planinski lanac Himalaja. Indija, sa svoje strane, pokušava zadržati otvoren odnos s Putinom. New Delhi, poput Pekinga, kupuje jeftinu naftu iako također želi održati jake veze sa SAD-om.

'Za razliku od hladnoratovskog obrasca, Rusija će biti mlađi partner snažnijoj Kini. To će iritirati Putina', smatra Matthew Kroenig, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i sigurnost Atlantskog vijeća. Uloga druge violine nije scenarij koji je Putin zamislio kada je odlučio napasti Ukrajinu u veljači, potaknut željom da obnovi nekadašnju slavu svoje nacije.

Možda je najveća kalkulacija za Kinu to koliko daleko će ići da pomogne Putinu oduprijeti se europskom embargu na kupovinu ruske nafte. Ova europska zabrana napravit će veliku rupu u ruskom proračunu osim ako se ne uključe drugi veliki kupci.

Rusija i Saudijska Arabija već su dva vodeća dobavljača nafte za Kinu.

U svibnju je morski uvoz ruske sirove nafte u Kinu dosegao dvogodišnji maksimum s 1,14 milijuna barela dnevno, što je povećanje u odnosu na 800.000 barela dnevno 2021., prema podacima Vortexa Analyticsa koje je podijelio s Politicom.

S obzirom na to da Kina uvozi više od 10 milijuna barela dnevno, sigurno ima još prostora za kupnju, pogotovo kada se gospodarstvo ponovno pokrene i mjere izolacije postupno uklone u ključnim gradovima poput Šangaja. S obzirom na zabrinutost Kine zbog prevelike ovisnosti o pojedinačnim dobavljačima, malo je vjerojatno da će odjednom početi kupovati svu rusku naftu.

Rusija će vjerojatno ponuditi vrlo atraktivne uvjete - ako ništa drugo, zbog svog očaja. Ali hoće li ih Kina prihvatiti? Hoće li ih cijena dovesti u iskušenje ili će dvaput razmisliti o proširenju ovisnosti o Rusiji u ovom trenutku?

Što Moskva postaje izoliranija, to će možda više morati pomagati Kini u ostvarivanju njezinih geopolitičkih ambicija.

'Rusija oslabljena ratom i sankcijama, ali ne kaotična i nestabilna, odgovara dugoročnim interesima Kine', kazao je za Politico Bobo Lo, bivši zamjenik šefa australske misije u Moskvi koji sada radi u Institutu Lowy. 'Izolacija Rusije dodatno će je gurnuti u poziciju mlađeg partnera u odnosima, a istovremeno će povećati njezinu gospodarsku i stratešku ovisnost o Kini.'

Iako Xi i Putin imaju bolji osobni odnos od svojih prethodnika, oni također imaju vrlo različita razmišljanja o budućnosti i ulozi svojih zemalja u svijetu.

Xijev je fokus na osiguravanju predsjedništva treći put, vođen pozivom da Kinu - zemlju čije je tržište duboko povezano sa Zapadom - učini prosperitetnijom te na kraju prestigne SAD i postane svjetska ekonomija broj 1. Sankcije bi uništile taj plan.

Putin je pak u težem problemu. Prije rata Rusija je bila tvrdoglava, ali sada će biti sretan ako uzme sve što može od Kine s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi njegova zemlja - čak i ako to znači da će se Rusija smatrati mlađim partnerom Kine.

'Problem je to što on vidi sukob u Ukrajini kao središnji dio borbe da sačuva vlastiti režim', smatra Alexander Gabuev, stručnjak za rusko-kineske odnose iz think-thanka Carnegie zaklade za međunarodni mir.

Putin je fokusiran na važnost rata i pružanje snažnog odgovora Amerikancima, pogotovo zato što američka pomoć Ukrajincima pomaže u ubijanju velikog broja ruskih vojnika.

'Biti u kineskom džepu manja mu je briga ako Kina osigura potrebne resurse, a istodobno se ne bude miješala u unutarnje ruske poslove - to je cijena koju će prihvatiti platiti kako bi mogao nastaviti svoju borbu sa SAD-om', zaključio je Gabuev.