Pozivi na mirno rješenje stigli su nakon oružanih sukoba koji su izbili u noći na subotu kada je prema tvrdnjama armenskih i azerbejdžanskih dužnosnika poginulo najmanje 12 azerbejdžanskih i 18 armenskih vojnika.

Danas se obratio i armenski predsjednik Serž Sargsjan koji je kazao kako će Erevan i Gorski Karabah podržati vojno primirje dogovoreno još 1994., ali kako je moguć i povratak armenske vojske na početne položaje koje je držala do prošlog petka.

‘Azerbejdžan mora započeti izravne pregovore s dužnosnicima u Gorskom Karabahu, bez obzira sviđa li se to Bakuu ili ne. Uvjeren sam kako je svako novo kršenje primirja dodatno ugrožava započet process pregovora’, izjavio je Sargsjan na sastanku s veleposlanicima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Podsjetimo, oružani sukob u azerbajdžanskoj enklavi Gorski Karabah, naseljenoj većinskim Armencima, izbio je u veljači 1988. i trajao je do svibnja 1994., kada je uz rusko posredništvo potpisan prekid vatre.

Međuetnički sukob rasplamsao se nakon što je parlament Autonomne Oblasti Gorski Karabah 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji. Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave, a kao rezultat sukoba raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbejdžana te 800.000 Azera iz Armenije i Karabaha. Gorski Karabah nije međunarodno priznat.