'Do sada je bilo susreta papa s ekumenskim patrijarhom Carigrada, koji je formalno prvi među jednakima, ali patrijarh RPC-a ima daleko veće značenje i utjecaj zato što obuhvaća daleko najveći broj pravoslavnih vjernika', kazao je Maštruko za tportal. U prošlosti je bilo mnogo najava, priprema i predviđanja da će doći do susreta.

'Čak se i sadašnji moskovski patrijarh, kada je bio na funkciji 'ministra vanjskih poslova' moskovske patrijaršije, susretao s papom Ivanom Pavlom II i Benediktom XVI. Dakako da mu je stalo da se sada sastane s papom i kao patrijarh', smatra Maštruko.

Prema njegovom mišljenju, neće biti mnogo razgovora o teološkim temama, eventualno o temi približavanja, ali sam susret daje naznake otvaranja dijaloga između dviju crkava.

Reuters prenosi izjavu glasnogovornika RPC-a Alexandera Volkova, a on je kazao da će zajednička izjava patrijarha i pape biti usmjerena prema izrazima zabrinutosti zbog progona kršćana na Bliskom istoku, ali bi se kao tema mogle nametnuti i tenzije između Rusije i Zapada.

Maštruko kaže da je takva izjava uobičajena fraza, kao što će izraziti zabrinutost i za sve žrtve sukoba i nasilja te pozvati na zajedničku molitvu, što je uobičajeno u kršćanskim krugovima. 'Međutim to su fraze pune dobrih želja i namjera bez stvarnog efekta', napominje bivši diplomat.

Zadržat će se na razini proklamacija, nastavlja, koje neće imati ni stvarnog ni političkog efekta. U smislu približavanja i zajedničkog ekumenskog napora bit će to signal, naznaka mogućeg zajedništva u različitosti. 'Susret je sam po sebi značajan zato što je do njega došlo, ali bilo kakve efekte i posljedice u smislu pozitivnih rezultata i napretka ne treba očekivati', poručuje Maštruko.

Reuters u svojoj analizi o susretu patrijarha i pape kaže da do susreta ne bi došlo bez zelenog svjetla iz Kremlja, odnosno ruskog predsjednika Vladimira Putina.

'Nema sumnje da je Kremlj odigrao značajnu ulogu u donošenju odluke', kazao je Gleb Pavlovsky, politički analitičar i bivši savjetnik u Kremlju za Reuters. Putin je tijekom svoje vladavine razvio iznimnu bliskost s Rukom pravoslavnom crkvom. Posebno sada, kada se Rusija nadmeće sa Zapadom oko Ukrajine i Sirije. 'On razumije da je papa Franjo veliki igrač na svjetskoj pozornici i smatram da bi bio sretan da ima mogućnost iskoristiti zatopljenje odnosa između Vatikana i RPC-a kako bi se kremaljski pogled vidio i preko Vatikana', kazao je neimenovani diplomat za Reuters.

Maštruko ne vjeruje da će približavanje posebno pomoći Rusiji i Putinu u odnosima sa Zapadom iako se to uglavnom u komentarima očekuje i u interesu je i ruskih vlasti. 'Nesumnjivo je Putinu u interesu da dođe do toga, ali nikakvih stvarnih rezultata ni pozitivnog pomaka neće biti. Ne vjerujem da će diplomacija Svete Stolice djelovati aktivno u smislu ublažavanja sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji. Samo po sebi kod nekih nacija može imati posredan pozitivan diplomatski efekt', navodi Maštruko.

Odnosi između Moskve i Vatikana su se postepeno popravljali nakon pontifikata Ivana Pavla II. Poljski papa je bio sumnjičav prema Rusima, ali Franjo je Argentinac i nema povijesne prtljage vezane uz podjele u Europi nastale poslije Drugog svjetskog rata, piše Reuters. Godine 2013. Moskva je bila oduševljena Franjinim protivljenjem američkoj intervenciji u Siriji, ključnom ruskom savezniku. Također, prošle godine su ukrajinski katolici optužili Franju da je mekan prema Rusiji jer je sukobe u istočnoj Ukrajini nazvao 'bratoubilačkim'. Oni ih vide kao stranu agresiju.

Reutersovi izvori kažu da je Franji možda pogled bio zamućen zbog ekumenske korektnosti u nadi da će se sastati s Kirilom. Susret je svakako jedan od uspjeha pontifikata pape Franje, a dolazi nakon dvije godine tajnih kontakata između Rima, Moskve i Havane. Dogovor je sklopljen prošle jeseni, ali ga je RPC želio zadržati tajnim još nekoliko mjeseci, izjavio je vatikanski izvor, prenosi Reuters.
Ruska pravoslavna crkva dugo je optuživala Katoličku crkvu da pokušava preobratiti pravoslavce nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Vatikan je poricao optužbe, a sada obje strane tvrde da je problem dobrim dijelom riješen.

Bolna točka odnosa bila je i sudbina crkvene imovine koju je sovjetski diktator Josif Staljin konfiscirao katolicima istočnog obreda u Ukrajini i dao ruskim pravoslavcima. Nakon pada komunizma katolici su vratili većinu svoje imovine, većinom u zapadnoj Ukrajini. Sastanak je dogovoren zahvaljujući posredovanju kubanskog predsjednika Raula Castra, koji je ugostio Papu prošle godine. Vatikan je s druge strane pomogao organizirati približavanje između Kube i Sjedinjenih Američkih Država.