Putin je uoči službenog posjeta Beogradu 17. siječnja u intervjuu za beogradske listove Politiku i Večernje novosti naglasio da je Rusija "zna i razumije koliko su komplicirani Balkan i njegova povijest, ali je tu regiju uvijek smatrala prostorom za konstruktivnu suradnju".

Ruski predsjednik, međutim, smatra da politika SAD-a i pojedinih zapadnih zemalja destabilizira regiju.

"Kad pričamo o situaciji na Balkanu, ozbiljan čimbenik destabilizacije predstavlja politika SAD i određenih zapadnih zemalja koja je usmjerena na učvršćivanje njihove dominacije u području", rekao je Putin i nabrojao NATO-vo bombardiranje SR Jugoslavije 1999, izdvajanje Kosova iz Srbije i "nelegitimno priznanje" kosovske neovisnosti, "uvlačenje Crne Gore u NATO", te forsiranje pridruženja Makedonije NATO-u i promjenu njezina imena protivno volji građana te zemlje.

Napreduju odnosi Rusije s Hrvatskom

"Rusija ima ovdje mnogo prijatelja, među kojima posebno mjesto zauzima strateški partner Srbija. Zato je pomoć jačanju regionalne sigurnosti i stabilnosti naš bezuvjetni prioritet", naglasio je Putin, ukazujući kako se Moskva zalaže za to da se "poštuju prava i interesi balkanskih zemalja i naroda, da se poštuje međunarodno pravo".

Putin je rekao i da se "progresivno razvijaju odnosi sa Slovenijom i Hrvatskom, bez obzira na to što dijalog između EU, čije su te zemlje članice, i Rusije proživljava teška vremena".

On je podsjetio da su vodstva Rusije i Hrvatske prošle godine održala nekoliko sastanaka i ukazao je na poboljašnje ekonomskih odnosa.

"Raste robna razmjena - sa Slovenijom za tri kvartala 2018. godine povećana je skoro za 10 posto, a sa Hrvatskom za 27 posto. Prošle godine Rusija i Slovenija su uspješno organizirale sezone kulture, a u Zagrebu je organizirana velika izložba Ermitaža, posvećena 50. obljetnici bratskih veza glavnog grada Hrvatske sa Sankt Peterburgom", dodao je Putin.

Ruski šef države naglasio je "višestoljetno iskreno prijateljstvo" ruskog i srpskog naroda, njihovo "duhovno i kulturno srodstvo, te zajedničke stranice povijesti, uključujući i junačku borbu protiv nacizma tijekom Drugog svjetskog rata".

I u 21. stoljeću bit će nastavljeno njegovanje i razvijanje "dragocjene tradicije povjerenja i suradnje", a Putin spremnost za tješnju suradnju u politici, gospodarstvu i humanitarnoj sferi ilustrira ukazujući na bilateralnu Deklaraciju o strateškom partnerstvu, koja je potpisana u svinju 2013. godine.

"Rusko-srpska robna razmjena je 2017. bila dvije milijarde dolara, a nastavila je rastom i 2018, dok su ruska ulaganja u srpsko gospodarstvo premašila četiri milijarde dolara", kazao je Putin. Suradnja s energetskim koncernom Gazprom Njeftom omogućila je Naftnoj industriji Srbije (NIS) da postane liderom na energetskom tržištu Balkana, dodao je.

Putin je ukazao i na mogućnost da će Srbija bude dio plinovoda Turski tok kao korisnik i kao tranzitna država ka Europi, obzirom da Gazprom sada "razmatra različite varijante produženja kopnenog tranzitnog kraka plinovoda do Europe", a jedna od njih je transport na relaciji Bugarska - Srbija - Mađarska uz spajanje sa centrom za distribuciju plina u austrijskom Baumgartenu.

On je naglasio da će se pri konačnom utvrđivanju rute isporuka ruskog plina voditi računa "i o stajalištu Europske komisije".

"Držimo da zemlje članice EU koje su zainteresirane za ruski plin trebaju dobiti jamstvo EU-a da planovi u svezi s produženjem Turskog toka neće biti osujećeni samovoljnom političkom odlukom Bruxellesa", rekao je Putin.

NATO dijeli Europu

Ruski šef države je naglasio i da Moskva "visoko cijeni čvrstu privrženost srpskog vodstva smjeru očuvanja neutralnosti zemlje", te da već godinama "pomaže jačanju obrambenih sposobnosti Srbije" kroz isporuku naoružanja i modernizaciju vojne tehnike, što će i dalje nastaviti.

Putin kaže kako je Kremlj bio "iznenađen prilično pasivnim reagiranjem EU" u svezi s odlukom kosovskog parlamenta "o transformiranju Kosovskih snaga sigurnosti u pravu vojsku", što su, kako je ocijenio, kosovski Srbi doživjeli kao "izravnu prijetnju svojoj sigurnosti".

"Taj potez stvara ozbiljan rizik zaoštravanja situacije u regiji. Teško da je u interesu EU-a zatvaranje očiju pred takvim jednostranim akcijama koje grubo krše međunarodno pravo, poglavito ako Bruxelles računa na to da i dalje ispunjava svoje obveze posrednika u dijalogu između Beograda i Prištine", rekao je ruski predsjednik.

Proširenje NATO-a Putin smatra nasljeđem hladnog rata i pogrešnom i destruktivnom vojno-političkom strategijom".

"NATO danas pokušava pojačati svoje prisustvo na Balkanu. Ali time samo obnavlja linije podijele na europskom kontinentu", ocijenio je Putin, naglašavajući kako sve to ne vodi jačanju stabilnosti, već "smanjenju povjerenja i rasta napetosti u Europi".