Oporbeni kandidati i neki televizijski gosti već su izrazili sumnju da će do jutra rezultat Ujedinjene Rusije ostati ispod 50 posto, s obzirom na tisuće dojava o kršenjima izbornog zakona. Putinova stranka možda osigura i većinu u parlamentu, no imidž joj je prilično gadno narušen.

U takvoj atmosferi, druga je Komunistička partija sa zasad više od 20 posto glasova, a prag prelaze još Pravedna Rusija ('senzacija izbora') i LDPR s nešto više od deset posto: riječ je o istim partijama koje su i u proteklom mandatu sjedile u Dumi. Najveći pobjednik zasad je, čini se, Komunistička partija koja bi, u slučaju da i službeno osvoji toliko glasova, udvostručila broj svojih zastupnika u Dumi. Njezin lider, Gennadij Zjuganov, kasno navečer je nastupio na TV-u i pred najširim auditorijem poručio Putinu da je situacija u zemlji slična krizi 1998. godine, a LDPR-u i Pravednoj Rusiji poslao poziv da razmisle o koaliciji koja bi formirala novu vladu. No zasad je teško zamisliti da bi se režim mogao baš toliko zaljuljati ćak i u slučaju da Putinova partija ostane ispod 50 posto, jer sve spomenute stranke koje su potvrdile svoje mjesto u Dumi već godinama se smatraju tek fiktivno oporbenima i tiho (ili ne tako tiho) prorežimskima.

Ujedinjena Rusija na prošlim je izborima 2007. godine osvojila 64,3 posto glasova, tako da joj novi rezultati znače neupitnu silaznu putanju. I prema izlaznim anketama, i prema prvim službenim rezultatima, oni znače gubitak većine u parlamentu i nužnost formiranja koalicije kako bi i dalje vladali. Vladimir Putin i Dmitrij Medvjedev već su održali govore u kojima naglašavaju da su ostali vodeća politička sila u zemlji. Mada je atmosfera u omanjoj prostoriji s vrhuškom stranke u TV prijenosu djelovala anemično, čini se da priznaju rezultate kao 'realno stanje u zemlji'. No nagašavaju da treba čekati kraj prebrojavanja glasova. Jedan od lidera Ujedinjene Rusije, Boris Grizlov, pokušao je ovaj rezultat objasniti 'globalnom krizom i aktivnim djelovanjem opozicije'. Pritom su predvečer u oporbene medije stigle nove dojave o izbornim nepravilnostima.

Cijelog dana, naime, stizale su vijesti da je odaziv birača bio slabih 41-42 posto, da bi predvečer odjednom preskočio 50 posto.

List Novaja Gazeta, primjerice, u svojoj kronici kršenja izbornog zakona javlja slučaj iz jednog birališta u Moskvi, gdje je do 18 sati glasalo 526 ljudi, da bi predstavnica komisije u 19 sati izjavila da je glasovalo 762 građana – oko 200 više nego što su ih u tom vremenskom razmaku vidjeli predstavnici izvanparlamentarne stranke Jabloko.

Na dan izbora hakerskim napadima srušene su web stranice istaknutih oporbenih medija, poput organizacije Golos, koja je proteklih dana zabilježila 5000 dojava o kršenju izbornog zakona, te još 2000 na dan kad joj je srušena stranica. Samo u Moskvi i Skt. Peterburgu, tijekom nedjelje uhićeno je oko 150 prosvjednika.

Trenutačno na Prvom kanalu ruske televizije traje živa panel diskusija u kojoj se mogu čuti vrlo kritičke replike na račun vladajućeg sustava, ali i same televizije, koja je dosad igrala ključnu prorežimsku ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Čini se da i Rusija ulazi u epohu u kojem televizija gubi povjerenje i utjecaj na račun internetskih medija.