Režim Vladimira Putina nebrojeno je puta optuživan za diktatorsku propagandu. Praktički svaki pozitivno intoniran materijal o njemu, napravljen u radionici ruskih državnih medija, u dijelu zapadne javnosti smatra se dijelom potonje propagande. No što se događa kada notorni primjerak takvog materijala napravi nitko drugi nego BBC - donedavni svjetski uzor informativnog programa?
Krajem veljače, tjedan dana prije predsjedničkih izbora u Rusiji, na ruskom kanalu NTV prikazat će se BBC-jev dokumentarni film 'Putin, Rusija i Zapad'.
Na prvi dojam moglo bi se učiniti da je riječ o senzacionalnom medijskom odstrelu Putina u samom finišu predizborne kampanje. Jer za očekivati je da bi pojava četverosatnog dokumentarca kultne britanske kuće u strogo kontroliranoj ruskoj TV ponudi devastirala ionako poljuljan imidž Vladimira Vladimiroviča među srednjostrujaškom ruskom publikom.
U najmanju ruku za očekivati je da bi se pozabavio kontroverznim detaljima njegove karijere koje cenzorske membrane na ruskim televizijama inače nema šanse da propuste u eter: slojevitim odnosima s Borisom Berezovskim i Mihailom Hodorkovskim, protežiranjem novih oligarha – svojih prijatelja iz mladosti, zatiranjem liberalne oporbe, skandalima oko rata u Čečeniji, tezama o umiješanosti FSB-a u nikad razjašnjene terorističke napade na civilne zgrade u nekoliko ruskih gradova 1999. godine…
No o svemu tome u opsežnom i skupom BBC-jevom dokumentarcu ili nema riječi ili je prikazana proputinovska verzija povijesti - pišu ruski The Moscow Times i britanski Guardian. Film ima preko stotinu sugovornika, uključujući američke tajnike Colina Powella i Condoleezu Rice, bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija i ruskog vicepremijera Sergeja Ivanova. Iako počinje svježim prizorima masovnih prosvjeda u Rusiji na kojima se traži Putinova ostavka, film je izazvao zgražanje među ruskim političkim emigrantima. Vladimir Bukovskij je nakon prikazivanja prve epizode nazvao film 'operacija FSB'.
'Ispao je apologijom Putinovog režima (...) Putin je prikazan kao snažna javna ličnost koja drži obećanja (kako zapadnim partnerima, tako i ruskim biračima)... Da je tražio od svojih propagandista da mu naprave film, oni ne bi napravili bolji materijal', izjavio je Bukovskij, inače sovjetski robijaš s prebivalištem u Velikoj Britaniji, prijatelj ubijenog ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka i neuspješan kandidat na ruskim predsjedničkim izborima 2007. godine.
Renomirani internetski urednik Anton Nosik optužio je (doduše, bez dokaza) autore filma da su uzeli novac od ruske vlade kroz PR agenciju Ketchum, u čijem ugovoru stoji 'popravljanje imidža Rusije na Zapadu'.
Moscow Times primjećuje pak faktografske pogreške poput nazivanja rata u Čečeniji 90-ih 'borbom protiv čečenskih pobunjenika separatista', što jest uobičajeni termin za današnje sukobe, ali tada je Moskva ratovala protiv službenog čečenskog vodstva, s parlamentom i pokojnim Aslanom Mašadovom kao premijerom.
'Dominanta teorija kod ljevice na Zapadu jest da je Putinova antidemokratska kampanja umnogome opravdana reakcija na neprijateljsku politiku Zapada – pogotovo SAD-a. Film BBC-ja slijedi tu glavnu misao vodilju. Potom se u Moskvi takve teorije reinterpretiraju kroz službenu propagandu', napisao je kolumnist Victor Davidoff.
Režiser spornog filma je Paul Mitchell, a producentica je Norma Percy, nagrađivana autorica filma 'Smrt Jugoslavije'
Na kritike da skandalozno slabo razumiju prilike u Rusiji i prešućuju važne momente potpisnici dokumentarca brane se da su radili film fokusiran na međunarodnoj dimenziji Putinove Rusije i da su stoga unutarnji politički problemi ostavljeni u drugome planu.
